- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

Radnici privatizovanih firmi moći će da povezuju radni staž
13. 3. 2024. Izvor: 021.rs Foto: pixabay.com

Vlada Srbije usvojila je danas Zaključak o saglasnosti za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje posebnim kategorijama zaposlenih i bivših zaposlenih.
To se odnosi i na bivše radnike u privatizovanim firmama i invalidskim preduzećima koja su bila u procesu restrukturiranja.
Na osnovu ovog dokumenta, u 2024. godini će se, pod istim uslovima kao i u periodu od 2015. godine, uključujući i 2023. godinu, povezati staž osiguranja bivšim zaposlenima u subjektima privatizacije i invalidskim preduzećima koja su na dan 13. avgusta 2014. godine u poslovnom imenu imala oznaku "u restrukturiranju".
Takođe, biće povezan staž i bivšim zaposlenima koji su utvrđeni kao višak po Programu Vlade, koji ne mogu da ostvare pravo na novčanu naknadu kod Nacionalne službe za zapošljavanje u trajanju do dve godine, jer im poslodavac nije uplatio doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za ceo period rada. OPŠIRNIJE


EU usvojila Direktivu koja štiti radnike na digitalnim platformama
13. 3. 2024. Foto: pixabay.com

Direktiva o unapređivanju uslova rada koji se obavlja posredstvom digitalnih platformi kako bi regulisala rad koji se odvija na ovaj način, usvojena je juče u Briselu.
U poslednjim godinama digitalne platforme se veoma brzo razvijaju. Intenzivno raste broj ljudi koji rade putem platformi što prouzrokuje značajne socijalno – ekonomske posledice. Prema podacima Evropske komisije digitalne platforme angažuju oko 40 miliona ljudi i imaju tendenciju rasta.
Ovo značajno menja način na koji se odvija i vrednuje rad, a samim tim stvaraju se brojne nedoumice po pitanju prava, obaveza i odgovornosti u pogledu rada koji se obavlja posredstvom ovakvih platformi.
Naime, povezujući digitalne radnike sa klijentima tj. poslodavcima, one imaju daleko aktivniju ulogu od pukih posrednika između učesnika na tržištu rada jer dele određene uloge sa poslodavcima i za to uzimaju proviziju.
Sa druge strane, angažujući radnike preko digitalnih platformi, poslodavci značajno smanjuju troškove svog poslovanja te postaju konkurentniji.

Usvajanjem Direktive platformske kompanije dobijaju određene obaveze i odgovornosti prema radnicima, te se poboljšavaju uslovi rada u digitalnim sferama. Ono što je veoma bitno i sa čime se sindikati ponose je činjenica da se i u digitalnoj sferi prepoznaje potreba za sindikalnim organizovanjem radnika i kolektivnim pregovaranjem. Do sada su platformske kompanije koristile „pravne rupe“ tako što su sve radnike kategorisale kao samozaposlene, iako mnogi nemaju adekvatna radna prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu.
Sindikati najvećih evropskih sindikalnih centrala su zadovoljni jučerašnjom odlukom u Briselu i ističu da će Direktiva osigurati poštovanje radnih i socijalnih prava milionima ljudi angažovanih na digitalnim platformama, a samim tim će se okončati i lažno samozapošljavanje. Za sindikate širom Evrope ovo je ogromna pobeda i nagoveštava jačanje uloge sindikata u budućem periodu.
Nakon ratifikacije Direktive od strane Evropskog saveta i Evropskog parlamenta, zemlje članice EU će imati dve godine da odredbe direktive integrišu u svoje nacionalne zakone.

Budući da Srbija nije uskladila svoje propise sa Uredbom EU o digitalnim tržištima i Uredbom EU o digitalnim uslugama, ostaje da se vidi kada će ova Direktiva naći mesto i u našim zakonima.

MORA LI UVEK SAMO ZAKONSKI MINIMUM PRAVA RADNICIMA?
13. 3. 2024. godine. Izvor: Pescanik.net

-Ima li drugačije prakse poslodavaca?

O jednom pozitivnom primeru na portalu:  „Peščanik“


SRBIJI FALE VOZAČI, GRAĐEVINCI, UGOSTITELJI
Radna snaga stiže iz ove dve države

11. 3. 2024. godine. Izvor: Dnevnik.rs, foto: pixabay

Prema procenama poslodavaca Srbije, u našoj zemlji primetan je nedostatak kadrova određenih struka - fali oko 20.000 vozača, u ugostiteljstvu oko 25.000 radnika, s građevinarima je slično...
Način da se popuni deo potreba svakako je i Open Balkan, koji, praktično, ovih dana otvara vrata tržišta rada. Naime, od početka ovog meseca funkcioniše potpuno slobodno tržište rada Otvorenog Balkana – u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji, koje bi trebalo da doprinese stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i za domaće i strane kompanije.

I predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić ukazuje da će u Srbiju najviše dolaziti radnici u građevinarstvu, poljoprivredi i saobraćaju, te da je u sve tri zemlje prisutan deficit određenih struka. On ukazuje da je uspostavanje slobodnog tržišta rada u redionu dobar korak jer obezbeđuje lakši protok novca, robe i ljudi.
- Očekujem da će više radnika iz regiona dolaziti u Srbiji nego što će ih iz naše zemlje odlaziti u Albaniju ili Severnu Makedoniju jer su u Srbiji zarade više, a sigurno je da je za dolazak ili odlazak radnika najvažnije to kolike su zarade u kojoj zemlji - kaže Milić. - Da je i inače tako, potvrđuje se i time što put razvijenih evropskih zemalja već godinama odlaze stanovnici ovog dela regiona - jer su tamo plate više nego u zemljama iz kojih dolaze, pa je jasno da je za rešavanje problema s deficitom određenih struka u Srbiji potrebno povećati plate.


 


OTVORENI BALKAN IZ UGLA SINDIKATA
6. 3. 2024. godine. Izvor: SSSV foto: SSSV

Otvoreni Balkan na začelju Evrope
Od početka ove godine građani Srbije mogu da se uključe u otvoreno tržište rada sa ukupno 12  miliona stanovnika  iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije. Naime, otvorene su granice ove tri države za građane i proizvode, odnosno, za slobodnije i sa manje prepreka kretanje roba ali i ljudi na tržištu rada.  
Saradnja zemalja Zapadnog Balkana kroz slobodnu trgovinu i jedinstveno tržište rada podrazumeva, između ostalog, slobodno kretanje radnika i jednostavnu proceduru dobijanja posla, bez radne i boravišne dozvole, uz priznavanje diploma i kvalifikacija. Kretanje građana ovih triju zemalja je omogućeno bez pasoša, samo sa ličnim kartama.
Izmenama Zakona o zapošljavanju stranaca i uklanjanje zakonskih prepreka za traženje posla, olakšano je zapošljavanje stranaca, pre svega iz Albanije i Severne Makedonije, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora ostali po strani, u uverenju da je to štetna inicijativa po njihove države. Teritorija Kosova i Metohije nije uključena u ovaj projekat.
S obzirom da su u Srbiji, za sada, najveće zarade, za očekivati je da radnici iz zemalja „Otvorenog Balkana" fluktuiraju ka našoj zemlji. U kolikoj meri će to biti i kako će uticati za domaću radnu snagu i cenu rada, ostaje da se vidi. Pretpostavka je da će domaća ekonomija imati benefite od toga, a pre svega, poslodavci i strani investitori, odnosno – vlasnici kapitala, dok nismo sigurni da to radnicima Srbije ide u korist jer su prosečne zarade u Albaniji i Severnoj Makedoniji znatno niže nego u Srbiji, pa samim tim, ta tržišta rada nisu atraktivna za naše radnike.  Sa druge strane, priliv izvršilaca iz tih zemalja mogao bi dampinški uticati na cenu rada u  Srbiji – kao uostalom i iz zemalja sa Istoka, iz Azije.
Od zemalja Otvorenog Balkana, Albanija ima najnižu prosečnu zaradu koja je u decembru 2023. godine iznosila 520 evra. Sledi Severna Makedonija sa oko 640 evra, dok Srbija prednjači sa prosečnom zaradom od  95.093 dinara, odnosno 811 evra, kolika je bila krajem prošle godine.
Podaci iz 2022. godine (godišnji prosek) pokazuju sličnu situaciju: Srbija 714 evra, Severna Makedonija 557 evra i Albanija sa 507 evra.
Što se tiče minimalne cene rada u državama Otvorenog Balkana, one su slične i iznose: u Srbiji oko 400 evra, u Severnoj Makedoniji oko 380 evra, a u Albaniji oko 350 evra.
Jasno je da orijentisanost i otvorenost prema tržištu sa najnižim zaradama u Evropi i regionu, nikako neće zaustaviti odliv stručne radne snage iz Srbije u zemlje sa višim zaradama i većim životnim standardom.
Prema podacima nemačke agencije za rad, u Nemačkoj radi oko od 5,5 miliona stranih državljana, među kojima oko 430.000 dolazi sa Zapadnog Balkana. Očekuje se i novi talas odlazaka jer Nemačka daje olakšice za radnike iz zemalja van granica EU kako bi nadomestila oko 400.000 deficitarnih stručnih i kvalifikovanih radnih mesta.
Prosečne zarade u većini zemalja EU obezbeđuju stabilan i dostojastven život. Istraživanja pokazuju da se u Nemačkoj i od minimalne zarade (oko 2.000 evra, neto) može sasvim pristojno živeli tako da ne iznenađuje podatak da sve više mladih iz Srbije svoju perspektivu za život i rad vide baš u ovoj državi.

Samim tim, Otvoreni Balkan - kao krajnja realizacija ideje iz 90.-tih godina prošlog veka, poznate kao Mini Šengen zona, ima nejasne, da ne kažemo, nevidljive benefite za svet rada u Srbiji: ne nudi tržište   sa većom cenom rada, naprotiv, nudi jeftiniju radnu snagu kao konkurenciju domaćoj  i  omogućuje poslodavcima da nađu izvršioce za nedostajuća radna mesta, bez da ponude povećanje zarada koje bi eventualno uticalo na povratak kvalifikovane radne snage sa zapada.

JEDNODNEVNI SEMINAR ODRŽAN U SO SS „DIJAMANT“ ZRENJANIN
1. 3. 2024. godine. Zrenjanin

Po zahtevu  predsednika SO SS „Dijamant“ Zrenjanin „da u cilju boljeg sindikalnog obrazovanja i osposobljenosti za vođenje socijalnog dijaloga , Savez samostalnih sindikata Vojvodine organizuje edukativno predavanje za članove Odbora Sindikalne organizacije“  , juče je u prostorijama sindikalne organizacije realizovan  jednodnevni seminar – sa radionicom.
Adam Šarić, diplomirani pravnik zaposlen u Stručnoj službi Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, podsetio je članove Odbora  Sindikalne organizacije SS „Dijamant“ Zrenjanin na pojam i zakonsko određenje kolektivnih ugovora, na njihovo mesto u hijerarhiji  propisa i akata kojima se uređuju  radni odnosi, na vrste kolektivnih ugovora i njihov međusobni odnos  kao i na  predmet uređenja  kolektivnim ugovorima, odnosno, pojedina prava koja se ne bi mogla  konzumirati bez njihovog uređenja opštim aktom, tj. kolektivnim ugovorom.
U drugom delu, imajući u vidu da su članovi Odbora Sindikalne organizacije po pravilu i  članovi pregovaračkih timova u kolektivnom pregovaranju, održana je  radionica – kako bi se  teorija o kojoj se pričalo u prvom delu primenila u praksi – u simuliranim  kolektivnim pregovorima, pri čemu su članovi Odbora SO bili u različitim ulogama  iz realnih kolektivnih pregovora.
Zajednički utisak na kraju dana je bio da je aktivnost korisna i da je treba obezbediti  za što širi krug članova sindikata  i proširiti na druga znanja i veštine, jer je jasno da su poslodavci  u mogućnosti da u kolektivnom pregovaranju angažuju  eksperte  sa raznim znanjima i veštinama , pa je na taj izazov moguće odgovoriti  jedino  unapređenjem  znanja i veština članova  sindikata.


Minimalna cena rada za 2024. godinu
1. 2. 2024. godine. Izvor: SSSV, Odeljenje za socijalno-ekonomske poslove i informisanje. Foto: SSSV

Minimalna cena rada za period januar – decembar 2024. godine iznosiće 271 dinar (neto), po radnom času.
Shodno tome, neto minimalna zarada, u zavisnosti od fonda časova u mesecu, u toku 2024. godine, iznosiće:

  • 43.360,00 dinara za mesec sa 160 radnih časova (jun)
  • 45.528,00 dinara za mesec sa 168 radnih časova (februar, mart, septembar, novembar)
  • 47.696,00 dinara za mesec sa 176 radnih časova (april, avgust, decembar)
  • 49.864,00 dinara za mesec sa 184 radna časa (januar, maj, jul, oktobar)

Prosečna minimalna zarada za 2024. godinu iznosi 47.154 dinara, odnosno 524 dinara dnevno po članu tročlane porodice i na nivou je praga rizika od siromaštva za tročlanu porodicu za 2022. godinu (47.715 dinara).
Prosečna minimalna zarada za 2024. godinu (47.154 dinara) približno je na nivou minimalne potrošačke korpe za oktobar 2022. godine (47.592 dinara). U odnosu na prag rizika od siromaštva za četvoročlanu porodicu za 2022. godinu (55.668 dinara), niža je za 15,29% tj. za 8.514 dinara.
Minimalna zarada određuje se na osnovu minimalne cene rada, vremena provedenog na radu i poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade. Ona se uvećava se za iznos toplog obroka, regresa, minuli rad, za rad u dane praznika, rad noću i prekovremeni rad.

Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu, utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade. Po isteku roka od šest meseci od donošenja odluke o uvođenju minimalne zarade, poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade.

ODRŽANA SEDNICA POKRAJINSKOG ODBORA SINDIKATA UPRAVE VOJVODINE
22. 1. 2024. godine.

U Novom Sadu, dana 22. januara 2024. godine,  održana je sednica Pokrajinskog odbora Sindikata uprave Vojvodine, na kojoj su u radu sednice, pored članova Pokrajinskog odbora, učestvovali predsednik i sekretarka Republičkog odbora Sindikata uprave Srbije, Slađan Bobić i Jelena Vidanović, član Predsedništva Republičkog odbora uprave Tatjana Đurić,  kao i sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, Tomislav Stajić.

U uvodnom delu sednice Slađan Bobić i Jovan Koprivica su informisali prisutne o održanima sastancima delegacije Sindikata uprave Srbije sa premijerkom Vlade RS Anom Brnabić i predstavnicima Ministarstva finansija i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Razgovaralo se o konkretnim merama za poboljšanje materijalnog položaja i uslova rada zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, kao i ustanovama obaveznog socijalnog osiguranja.  Sastanci su bili konstruktivni, i kao rezultat dijaloga je Zaključak Vlade RS o preporuci da se isplati jednokratna novčana pomoć neto 10.000 dinara zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave, i potpisana Uredba o povećanju dnevnica sa 150 dinara na 1000 dinara. Nakon ovog pomaka u pregovorima, Sindikat dalje nastavlja sa aktivnostima za bolje uslove rada i veće plate, i pregovore za izmene Uredbe o koeficijentima i zahteva za povećanje osnovice za obračun plata.  

U daljem radu sednice, izneta je informacija o održavanju sindikalnih sastanaka u šest velikih gradova u organizaciji Sindikata uprave Srbije gde bi bilo predočeno članstvu šta je učinjeno za zaposlene u državnim organima i lokalnim samoupravama i ustanovama socijalnog osiguranja u pregovorima sa Vladom, i zajednički formirati predloge za dalje aktivnosti. Sastanak za članove Sindikata uprave sa teritorije AP Vojvodine, održat će se 09. februara 2024. godine u Novom Sadu.

Predsednik Pokrajinskog odbora obavestio je članove da je doneta Odluka o održavanju sportskih susreta za 2024.godinu u periodu od 19. do 23. juna, u Tesliću - Banja Vrućica.




Povećati plate i sudsku zaštitu radnika
29. 12. 2023. godine.Izvor: Dnevnik.rs

Radno zakonodavstvo i reforme u procesu približavanja Evropskoj uniji sprovode se izuzetno sporo, predugo se čeka na donošenje ključnih zakona iz oblasti rada - o radu, štrajku, socijalno ekonomskim savetima, regulisanju zapošljavanja stranaca.

- Kakav je položaj radnika u Srbije ove godine, koju su obeležila poskupljenja hrane i energenata, samo po sebi govori i to što je minimalna zarada manja od troškova minimalne potrošačke korpe, a time je životni standard građana sve manji - rekao je predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić.

Po njegovim rečima, socijalni dijalog i dalje je slab, posebno u pogledu uključivanja socijalnih partnera u razvoj politika i donošenja zakona relevantnih za njih.

- Srbija tek treba da prilagodi pravni okvir i ojača kapacitete socijlnih partnera za podsticanje kolektivnog pregovaranja. Iako se iz godine u godinu minimalna zarada povećava, konsenzus o minimalnoj ceni rada u SES-u izostaje. Bilo je pozitivnih pomaka, ali i problema i izazova u pogledu ostvarivanja prava iz oblasti rada koje smo pokušavali da prevaziđemo kroz dijalog i kompromis sa socijalnim partnertima, ali i primenu drugih vidova sindikalne borbe. Situaciju dodatno otežava nepostojanje granskih kolektivnih ugovora u industrisjkom sektoru i neadekvatan odnos pojedinih poslodavaca prema sindikatima i sindikalnim predstavnicima - istakao je Milić. OPŠIRNIJE


SSSS: Povezivanje radnog staža radnicima "Solida" najveći je uspeh sindikata u 2023. godini
29. 12. 2023. godine.Izvor: Subotica.com

Činjenica da je, nakon isplate zaostalih zarada, bivšim radnicima "Solida" povezan i radni staž, najveći je uspeh Saveza samostalnih sindikata Subotice, ocenio je predsednik Ištvan Huđi sumirajući godinu na izmaku. Iz sindikata navode da su ove godine ostvareni pomaci kada su u pitanju prava radnika u komunalnim delatnostima, kulturi  i zdravstvu, te dodaju da visina minimalne cene rada nije zadovoljavajuća.

Što se tiče komunalaca, njima je produžen kolektivni ugovor. Sva javna preduzeća su potpisala kolektivne ugovore i od Nove godine će biti povećanje zarada, a to neće uticati na cenu komunalnih usluga u gradu. Kolektivni ugovor produžen je i radnicima u oblasti kulture, a radimo na tome da formiramo solidarnu pomoć. Već smo podneli molbu i sada čekamo da vidimo hoće li biti rezultata - kazao je Huđi i dodao da nikako nisu zadovoljni minimalnom cenom radnog časa koja iznosi 270 dinara - Nismo uspeli da se dogovorimo sa poslodavcima, a onda je Vlada Srbije donela odluku da cena radnog časa iznosi 270 dinara, što znači da mesečna neto zarada sa punim fondom iznosi oko 47 hiljada dinara. Po podacima koji su dostupni vidimo da strane kompanije u Subotici ostvaruju sve veći profit i mislim da taj kapital koji ostvare ne prenose prema radnicima kako bi trebalo. Prosečna zarada u našem gradu je 76 hiljada dinara, a naš stav je da radnici zaslužuju da prosek plate u gradu bude izjednačen sa republičkim prosekom. OPŠIRNIJE


ODRŽANA 16. SEDNICA VEĆA SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA VOJVODINE
27. 12. 2023. godine.

U Novom Sadu je 27. decembra 2023. godine održana 16. sednica Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine. Sednicom je predsedavao Goran Milić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine. U radu sednice učestvovao je Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije i Zoran Mihajlović, sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine.

Na sednici je verifikovan izbor novog člana Statutarnog odbora Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, Paravina Mirjane, dipl. pravnika u Stručnoj službi SSS za opštinu Bačka Palanka, Bač i Bački Petrovac.

Uz podnošenje informacije o aktivnostima u Savezu samostalnih sindikata Vojvodine između 13. i 16. sednice Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, predsednik Milić predstavio je i najznačajnije aktivnosti u strateškim oblastima delovanja i ostvarene rezultate Saveza samostalnih sindikata Vojvodine.

Posebna pažnja posvećena je ključnim aspektima izmena i dopuna Statuta Saveza samostalnih sindikata Srbije sa osvrtom na rad Komisije za izradu novog Statuta u pripremi za predstojeći 17. Kongres Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Istog dana, neposredno pre održavanja sednice Veća, održana je i 13. sednica Predsedništva SSSV, na kojoj je verifikovan izbor predsednika SSS opštine Stara Pazova, Kukolj Draga. Takođe, na sednici Predsedništva usvojena je i Odluka o popisu i obrazovanju komisija za popis imovine i obaveza Saveza samostalnih sindikata Vojvodine sa stanjem na dan 31.12.2023. godine.



ARHIVA VESTI

2024. V3.0