- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

BEZ DOGOVORA OKO POVEĆANJA MINIMALCA NAKON PRVE RUNDE PREGOVORA
26. 8. 2020. Izvor: SSSS

Predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade Srbije završili su juče prvu rundu pregovora oko povećanja minimalne cene rada za 2021. godinu, ali konačan dogovor nije postignut. Nastavak razgovora je predviđen za 1. Septembar. 
Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS "Nezavisnost" su, kao članovi Socijalno-ekonomskog saveta, (SES) zastupali stav da minimalna zarada treba da se poveća sa sadašnjih 30.022 dinara na 37.500 dinara, koliko košta minimalna potrošačka korpa.
OPŠIRNIJE


Sledi teška borba za rast minimalca
13. 8. 2020. Izvor: Danas

Sledeće nedelje, tačnije 18. avgusta počinju razgovori sindikata, poslodavaca i države o visini minimalne zarade za narednu godinu i po svemu sudeći to će biti najteži pregovori poslednjih godina.
Ekonomska kriza izazvana pandemijom učiniće nalaženje kompromisa težim nego ikad budući da su poslodavci u ogromnoj većini protiv bilo kakvog podizanja minimalne zarade, dok sindikati ostaju pri prošlogodišnjem dogovoru u okviru Socioekonomskog saveta da se minimalna zarada izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.
S obzirom da minimalna potrošačka korpa iznosi 37.500 dinara, to bi značilo povećanje minimalca za više od 7.000 dinara ili čak 25 odsto. Prošle godine je minimalna zarada povećana za 3.000 dinara ili 11 odsto, što je bilo najveće povećanje poslednjih godina.
Kriza koja je pogodila privredu uzrokovala je da u anketi koju je uradila Unija poslodavaca Srbije, jedna od strana u pregovorima, čak 85 odsto poslodavaca bude protiv bilo kakvog povećanja.
Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS), ističe da je u anketi, za sada, njihovo članstvo većinskog stava da minimalna zarada treba da bude izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom. OPŠIRNIJE


Danas je međunarodni dan mladih
12. 8. 2020. Izvor: SSSS

Ovogodišnji Dan mladih, pod nazivom „Angažovani mladi za globalnu akciju“, obeležavamo u specifičnim okolnostima, fizički distancirani i socijalno odgovorni. 
Promene koje su zadesile čitav svet ostavile su veliki trag na uobičajeni način života i rada. Za mnoge, neizvesnost je postala svakodnevna. 
Anketom o promeni uslova rada u vreme epidemije korona virusa u zemljama regiona utvrdili smo da mladi radnici očekuju pogoršanje perspektive u svojim zemljama. OPŠIRNIJE

 



DAN GRAĐEVINARA SRBIJE - 8. AVGUST
8. 8. 2020.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, Goran Milić, čestitao je svim građevinskim radnicima praznik i ukazao da, i ove godine, Dan građevinara dočekujemo u nepovolјnim uslovima za život i rad građevinskih radnika u Srbiji. 

Dan građevinara obeležava se u znak sećanja na građevinske radnike koji su se 1940. godine pobunili i štrajkovali tražeći bolje uslove života i rada na gradilištima, povećanje nadnica i skraćenje radnog vremena. Štrajk je okončan 8. avgusta 1940. godine, sporazumom sa poslodavačkim udruženjima, a pratili su ga oštri sukobi i represivne mere policije. 

Građevinski radnici u Srbiji i dalje rade u veoma teškim uslovima, za plate koje su ispod republičkog proseka, a problem je i veliki broj neimara koji rade „na crno“, ugroženi na radu kod poslodavaca gde se ne primenjuju propisane mere bezbednosti i zaštite na radu što dovodi do velikog broja smrtnih i teških povreda na radu u ovoj delatnosti. 

Stoga, na ovaj dan, pozivamo sve članove Sindikata i sve građevinske radnike u Srbiji da se zajednički borimo za bezbedne uslove rada i dostojanstvene zarade, a Samostalni sindikat će nastaviti da se zalaže za stvaranje ambijenta koji bi građevinarstvu omogućio oporavak, a radnicima boljitak! 

Predsednik SSSV 
Goran Milić


AKTUELNI PROBLEMI U GRAĐEVINARSTVU
7. 8. 2020.

Uoči 8. avgusta, Dana građevinskih radnika, predsednik Sindikata zaposlenih u građevinarstvu i industriji građevinskog materijala Vojvodine, Josip Modić, u emisiji na Radio-televiziji Vojvodine, govorio je o situaciji u građevini kao i o  problemima sa kojima se susreću radnici zaposleni u ovoj delatnosti. Rad na crno, teški i nebezbedni uslovi rada, nezadovoljavajuće zarade, položaj neimara s obzirom na epidemiju kovida-19, samo su neki od mnogobrojnih problema sa kojima se susreću građeinski radnici na ovim prostorima.   

Modić je, između ostalog, istakao da bi organizovanje efikasne inspekcijske kontrole na svim nivoima dovelo da smanjenja rada „na crno“, koja je izuzetno izražena u ovoj oblasti. U narednom periodu, to bi moglo da se poboljša najavljennim izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu, koji predviđa veće ingerencije Inspekcije rada u ovoj oblasti. 

Nakon višedecenijskog kontinuiranog propadanja građevinskog sektora, niskog standarda radnika, rada na crno i migracija građevinskih radnika u inostranstvo, pored nedostatka stručne i obučene radne snage, građevinarstvo se suočava i sa pandemijom i novim opasnostima po bezbednost i zdravlje radnika i prava iz radnog odnosa. O ovim, kao i o mnogim drugim problemima iz oblasti građevine, govorio je Modić u emisiji na RTV-u.  

Sa nadom da će naredne godine građevinski radnici dočakati s puno više posla, većim zaradama i boljim uslovima rada, predsednik Modić je čestitao Dan građevinara Srbije svim članovima sindikata i zaposlenima u građevinarstvu i industriji građevinskog materijala.


Minimalna zarada u 2021. godini
7. 8. 2020

Pregovori države, sindikata i poslodavaca o novoj minimalnoj ceni rada za 2021. godinu uskoro bi trebalo da počnu. U skladu sa članom 112. Zakona o radu, utvrđena je nadložnosti Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije za utvrđivanje visine minimalne cene rada, i to najkasnije do 15. septembra tekuće godine, a primenjuje se od 1. januara naredne godine.  
Pripremajući se za pregovore oko visine minimalne zarade za 2021. godine, Savez samostalnih sindikata Srbije priprema svoje predloge i stavove. Povodom toga, na sajtu SSSV (www.sindikat.rs) postavljena je online anketa namenjena članstvu, te se pozivaju svi članovi SSSS da glasaju i daju svoje mišljenje kolika bi trebala da bude minimalna zarada u narednoj godini. Po završetku glasanja, rezultati ankete biće prezentovani članovima i javnosti.
Od 1. januara 2020. minimalna cena rada iznosi 30.022 dinara, to jest 172,54 dinara (neto) po radnom satu, čime je u odnosu na 2019. minimalac povećan za 11,1 odsto.
Minimalna cena rada se određuje na osnovu sledećih parametara:

  1. Plan da minimalna cena rada u 2021. godini bude na nivou nimimalne potrošačke korpe (SES, 82. sednica, održana 10. septembra 2018. godine);
  2. Minimalna potrošačka korpa za mart 2020. godine (poslednji objavljeni podatak): 37.714,50 dinara;
  3. Minimalna (neto) cena rada za 2020. godinu: 172,54 dinara;
  4. Prosečna mesečna minimalna (neto) zarada u 2020. godini (za prosečna 174 radna časa): 30.022 dinara;
  5. Prosečna neto zarada u aprilu 2020. godine (poslednji objavljeni podatak): 58.932 dinara;
  6. Medijalna neto zarada za april 2020. godine (poslednji objavljeni podatak): 44.129 dinara;
  7. Stopa rasta BDP-a u 2021. godini (prema Revidiranoj fiskalnoj strategiji za 2020. godinu sa projekcijama za 2021. i 2022. godinu): 4,0%;
  8. Planirani rast potrošačkih cena u 2021. godini (godišnji prosek): 2,2%;
  9. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti u I kvartalu 2020. godine (stopa zaposlenosti- 48,7%, stopa nezaposlenosti - 9,7%).

Na osnovu ovih parametara koji se koriste pri utvrđivanju minimalne cene rada, moguće je izneti više varijanti iznosa minimalne zarade u 2021. godini. U nastavku teksta date su tri varijante koje odražavaju elemente propisane članom 112. Zakona o radu.
Varijanta 1: Minimalna zarada na nivou minimalne potrošačke korpe

  1. Na mesečnom nivou ...................  37.715,00 dinara
  2. Po radnom času ...........................      216,75 dinara
  3. Rast u % ......................................         25,6%
  4. Rast u dinarima
  5. Na mesečnom nivou ..............   7.693,00 dinara
  6. Po radnom času ......................       44,21 dinara
  7. Po danu (prosek 30 dana) ......      256,43 dinara
  8. Po članu porodice: po danu....        85,48 dinara

Varijanta 2: Isti procenat rasta kao i u 2020. godini (11,1%)

  1. Na mesečnom nivou ...................  33.356,00 dinara
  2. Po radnom času ...........................      191,70 dinara
  3. Rast u % ......................................         11,1%
  4. Rast u dinarima
  5. Na mesečnom nivou ..............   3.334,00 dinara
  6. Po radnom času ......................       19,16 dinara
  7. Po danu (prosek 30 dana) ......      111,00 dinara
  8. Po članu porodice: po danu....        37,00 dinara

Varijanta 3: 60% prosečne mesečne neto zarade

  1. Na mesečnom nivou ...................  35.359,00 dinara
  2. Po radnom času ...........................      203,21 dinara
  3. Rast u % ......................................        17,78%
  4. Rast u dinarima
  5.   Na mesečnom nivou ..............   5.337,00 dinara
  6.   Po radnom času ......................       30,67 dinara
  7.   Po danu (prosek 30 dana) ......       177,9 dinara
  8.   Po članu porodice: po danu....         59,3 dinara

ARHIVA VESTI

2020. V3.0