- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

 

 

Završen ovogodišnji ciklus edukacije članstva na terenu
30. 10. 2020.

Održavanjem jednodnevnih seminara u Vršcu 27. oktobra i u Zrenjaninu 29. oktobra uspešno je završena edukacija članstva u 15 gradova i opština na teritoriji Vojvodine (Apatin, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bečej, Kikinda, Pančevo, Ruma, Senta, Sombor, Sremska Mitrovica, Stara Pazova, Subotica, Vrbas, Vršac i Zrenjanin). Tokom jednodnevnih seminara kroz predavanja i aktivnu diskusiju sa članstvom se razgovaralo o  svakodnevnim problema u organizovanju i delovanju sindikata, neophodnim aktivnostima u cilju povećanja jedistva  i solidarnosti u sindikatu, kao i o radnopravnoj zaštiti, odnosno na koji način poboljšati prava iz radnog odnosa i sprečiti njihovo kršenje. Seminarima je ukupno prisustvovalo 306 članova sindikata koji su istakli da je ovakav vid edukacije neophodno organizovati i u narednom period.
Podsećamo da su ove aktivnsoti sprovedene u okviru Projekta “Zajedno smo jači”, koji zajedno realizuju Savez samostalnih sindikata Vojvodine i Sindikat LO-zapadna Švedska, a uz finansijsku podršku Olof Palme Internacionalnog centra. Projekat traje pet godina, 2020- 2025. godina, tako da je i u naredne četri godine planirano održavanje jednodnevnih seminara na terenu, na teme za koje članstvo kroz upitnike iskazalo zainteresovanost.
Obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju do kraja godine SSSV će pokušati da organizuje nekoliko on-line treninga za članove sindikata preko ZOOM platforme, a za tu potrebu je kupljen određen broj laptopova koji će biti distribuirani u gradska-opštinska veća sindikata.

 

GRadonačelnik razgovarao sa čelnicima Saveza samostalnih sindikata Vojvodine i Grada Zrenjanina
30. 10. 2020. Izvor: Zrenjanin.rs

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura održao je juče sastanak sa čelnicima pokrajinskog i lokalnog Saveza samostalnih sindikata - predsednikom Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goranom Milićem i predsednikom Saveza samostalnih sindikata Grada Zrenjanina i opština Sečanj, Titel i Žitište Milenkom Vujovićem, a u razgovoru su učestvovale i Milina Tušjak, sekretar Pokrajinskog socijalno-ekonomskog saveta i Melanija Lojpur, predsednica Sekcije mladih pri Samostalnom sindikatu.
Tokom sastanka bilo je reči o nekoliko tema, a pre svega o konstituisanju lokalnog socijalno-ekonomskog saveta Grada Zrenjanina i zaključivanju novog Kolektivnog ugovora za gradska javna komunalna preduzeća.
Predsednik SSS Vojvodine Goran Milić, zahvalivši se gradonačelniku na prijemu, obrazložio je značaj i ulogu tripartitnog socijalnog dijaloga na nivou lokalnih samouprava, interes zaposlenih i sindikata, kao i poslodavaca da budu aktivno uključeni u kreiranje i realizaciju politika, mera i odluka gradskih organa vlasti preko i u okviru Socijalno-ekonomskog saveta Grada. Naglasio je da u Zrenjaninu postoje svi zakonski uslovi da se vrlo brzo osnuje Socijalno-ekonomski savet, s obzirom na to da postoji dobro organizovano udruženje poslodavaca i reprezentativni Savez samostalnih sindikata, kao i njihov interes da Socijalno-ekonomski savet što pre otpočne sa radom.

Gradonačelnik Salapura izrazio je dobru volju i spremnost gradskih organa vlasti da se pomognu u osnivanju Socijalno-ekonomskog saveta, da imenuju svoje predstavnike u Savet, kao i da izvrše sve obaveze Grada, u skladu sa Zakonom o socijalno-ekonomskom savetu. Ovo tim pre što je već bilo nekoliko pokušaja osnivanja socijalno-ekonomskog saveta, koji ipak nisu doveli do njegovog formiranja. Od Pokrajinskog socijalno-ekonomskog saveta socijalni partneri Zrenjanina očekuju svu potrebnu logističku podršku kako bi SES što pre bio konstituisan i otpočeo sa radom punim kapacitetom.
U drugom delu sastanka predsednik Saveza samostalnih sindikata Grada Zrenjanina Milenko Vujović informisao je gradonačelnika da u februaru 2021. godine ističe važenje Kolektivnog ugovora za javna komunalna preduzeća grada Zrenjanina, te da je potrebno blagovremeno otpočeti sa pripremama za pregovore i zaključivanje novog Kolektivnog ugovora. Gradonačelnik je izrazio spremnost lokalne samouprave da se sve aktivnosti na ovom planu realizuju u skladu sa zakonom, interesima zaposlenih i mogućnostima Grada.


Predsednik SSSV: Potrebna pomoć i privredi i radnicima
26. 10. 2020. Izvor: Dnevnik

Pandemija koronavirusa je ove godine promenila mnogo toga u društvu i privredi celog sveta, a kriza koja je zbog toga nastupila još se ne smiruje. Naprotiv.
Praktično, privreda je u gotovo svim zamljama bila zaustavljena ili je u najmanju ruku bila usporena, a skoro bez izuzetka u svim državama pa i Srbiji, pokrenuti su programi mera pomoći privredi, koje su za cilj imale da se situacija što je moguće bezbolnije pregrmi. I u velikoj meri se u tome uspelo, ali je sada opasnost od ovog virusa ponovo velika, i mnoge države su, u pokušaju da zaustave njegovo širenje, kao i na proleće - usporile privredu.
Koliko će dugo trajati opasnost od koronavirusa niko se ne usuđuje da prognozira, ali će to svakako imati dalji negativan uticaj na privredu i, naravno, zaposlene pa bi, po rečima predsednika Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Gorana Milića, država trebalo da pomogne privredi, ali istovremeno, treba da se povede računa o tome kojim sketorima i na koji način se podrška pruža.
Naravno da država mora nešto da učini i pronađe način da pomogne i radnicima i privredi da ne potonemo svi, kaže Milić.
Ipak, dodaje naš sagovornik,, to ne bi smelo da bude kao što je bilo već bi moralo da bude selektivno, odnosno ne svima i ne svima jednako.
Ne treba svi sektori privreda da dobiju istu podršku, već ona treba da bude usmerena ka održavanju proizvodnje i očuvanju radnih mesta. Situacija s koronavirusom je u pojedinim sektorima privrede, poput ugostiteljstva, turizma, hotelijerstva, koji su bili prvi na udaru, nanela velike gubitke, ali nisu jedini. Svakako je najviše pogođen realni sektor koji stvara novu vrednost i podiže ekonomiju zemlje. Zato treba pronaći model koji će pružiti podršku malim i srednjim preduzećima da se održe, da održe proizvodnju i zadrže radnike, veli Milić.
On ukazuje da su, zbog usporavanja privrednih aktivnsti, ugrožena mnoga radna mesta, da je mnogo zaposlenih ostalo bez posla i da je položaj radnika, koji je i pre krize izazvane koronavirusom bio težak, sad izuzetno loš. OPŠIRNIJE


Održana treća sednica Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine
23. oktobar 2020. godine, Vrnjačka Banja

23. oktobra 2020. godine održana je u Vrnjačkoj Banji, uz pridržavanje mera zaštite u cilju sprečavanja širenja epidemije korona virusa, treća sednica Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, kojom je predsedavao predsednik SSSV Goran Milić. Sednica je održana u prisustvu predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisava Orbovića i sekretara Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Zorana Mihajlovića.
Govoreći o najznačajnijim aktivnostima Saveza samostalnih sindikata Vojvodine realizovanih u proteklom periodu, Goran Milić, predsednik SSSV, je izrazio zadovoljstvo uspešnom implementacijom projekta koji sprovode SSSV i Sindikat LO iz Švedske sa ciljem razvoja socijalnog dijaloga, edukacija i većeg aktivizma sindikalnog članstva. U tom kontekstu pomenuo je inicijalne sastanke za formiranje socijalno-ekonomskih saveta u Bačkoj Topoli, Bečeju, Kikindi, Senti, realizovane seminare sa članovima sindikalnih organizacija u savezima samostalnih sindikata na teritoriji AP Vojvodine, i to u: Apatinu, Bačkoj Palanci, Bačkoj Topoli, Bečeju, Kikindi, Pančevu, Rumi, Somboru, Senti, Sremskoj Mitrovici, Staroj Pazovi, Subotici i Vrbasu, u organizaciji Sekcije žena SSSV održanoj konferenciji „Ženska ljudska prava“ i Seminaru Sekcije mladih SSSV. Predsednik je kazao da će se tokom budućeg perioda raditi sa punom pažnjom i posvećenošću kako bi zadate ciljeve na projektu „Zajedno smo jači“ u potpunosti ispunili i upoznao prisutne sa narednim koracima koji se moraju sprovesti u okviru planiranih projektnih aktiovnosti.
Minimalna zarada u Srbiji u 2021. godini biće veća za 6,6 odsto u odnosu na ovogodišnji minimalac i iznosiće 32.126 dinara. Neoporezivi deo zarade biće povećan sa 16.300 na 18.300 dinara. Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović je rekao da socijalni partneri, reprezentativni sindikati, Unija poslodavaca Srbije i Vlada Republike Srbije, nisu postigli dogovor o povećanju minimalne zarade i njenom izjednačavanju sa minimalnom potrošačkom korpom, tako da je Vlada donela konačnu Odluku. Prema procenama, minimalac prima oko 350.000 radnika u Srbiji. U nastavku svog izlaganja, izmedju ostalog, govorio je o nastalim promenama usled ekonomske krize izazvane korona virusom, ali i uticaju novih tehnologija, posebno automatizacije i robotizacije poslovanja, na zaposlenost i zanimanja, istakavši da nam sledi bitka za ljudske živote, očuvanje radnih mesta i ekonomije.
U nastavku sednice, sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović obavestio je članove Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine o inicijativi Saveza samostalnih sindikata Srbije za ukidanje vladine odluke kojom se, zbog nepravednog obračuna penzija, u neravnopravni i diskriminatorni položaj stavljaju oni koji su, kao višak u procesu restrukturiranja preduzeća, otišli u penziju protiv svoje volje.
Trećoj sednici Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine je prethodio seminar o neophodnosti strateškog planiranja i izrade akcionih planova za ispunjenje misije u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, a u okviru zajedničkog projekta koji Savez samostalnih sindikata Vojvodine i Sindikat LO iz Švedske sprovode uz podršku Olof Palme Centra. Uvodničar u temu bio je dr Lazar Marićević, psiholog, doktor političkih nauka, publicista, predavač i konsultant. Nakon predstavljanja, kroz konkretne primere, veoma sadržajnih i inspirativnih preporuka, usledila je dinamična diskusija i date su smernice za unapređenje aktivnosti sa ciljem ostvarenja strateških ciljeva sindikata.


Bez penzije i socijalnog radi 10.000 kućnih pomoćnica
21. 10. 2020. Izvor: Dnevnik

Procenjuje se da u Srbiji više od 55.000 domaćinstava u proseku godišnje angažuje radnike za kućne poslove privremeno ili povremeno kao i da oko 10.000, uglavnom žena, te poslove radi godinama, a da nisu prijavljene i ne ide im radni staž.
Analiza NALED-a pokazala je da bi u toj oblasti, ali i u nekim drugim, bilo korisno da se primeni elektronski sistem prijavljivanja sezonskih radnika, koji je zaživeo u poljoprivredi i dao dobre rezultate.
Naime, za godinu i po, od kada je taj sistem uveden u poljoprivredi, broj prijavljenih sezonaca je porastao više od deset puta – s 3.500 radnika na oko 42.500, čime je praktično prepolovljen broj onih koji su u tom sektoru radili na crno. Tokom 820.000 dana angažovanja u poljoprivredi plaćeni su porezi i doprinosi u iznosu od 250 miliona dinara, a taj sistem je koristilo 311 poslodavaca.
Uz određena prilagođavanja, elektronski sistem prijavljivanja sezonskih radnika u poljoprivredi mogao da bi se proširiti i na druge delatnosti, naročito u kućnim i pomoćnim poslovima čuvanja dece, starih lica, kućnih ljubimaca, čišćenja i održavanja, dostave hrane, građevinarstvu i drugim sličnim poslovima, kažu predstavnici NALED-a.
Generator sive ekonomije
Neformalno zapošljavanje jedan je od ključnih generatora sive ekonomije jer je na svakih 100 dinara, koji se obrnu u sivoj zoni, 62 od neprijavljenih zarada, a 38 dinara je neprijavljeni profit, pokazala je analiza. Problem produbljuje činjenica da u Srbiji trećina neformalno angažovanih radi kraće od tri meseca, svaki peti radi do šest meseci, a tek njih 16 odsto angažovano je do godinu. Oko 126.000 njih radi samo na osnovu usmenog dogovora.
Od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, svaki peti radi na crno, a osim u poljoprivredi, najviše ih je još u turizmu i ugostiteljstvu – 15,1 odsto i građevinarstvu – 11,3 odsto. Na kućnim i pomoćnim poslovima svako drugo lice radi bez ugovora i bez prava na penziono osiguranje i zaštitu od povrede na radu za svaki dan koji provede na poslu. Predstavnici NALED-a ukazuju i na to da u sektoru turizma neformalno radi oko 18.000 radnika, a na fizičkim poslovima u građevini oko 50.000. Takođe, sekundarne sirovine prikuplja između 35.000 i 55.000 neformalnih sakupljača. OPŠIRNIJE


RAD U PANDEMIJI Za 17 odsto manje oglasa za posao, najtraženiji prodavc
21. 10. 2020. Izvor: Dnevnik

Kriza izavana pandemijom uticala je na tržište rada u meri da je u prvih osam meseci ove godine zabeležen pad u broju oglasa za posao od 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je portal Poslovi Infostud.
Kada je reč o pojedinačnim radnim pozicijama, prema istraživanju Infostuda, najveću mogućnost za zaposlenje u ovoj godini imaju prodavci, komercijalisti, magacioneri, vozači i telefonski operateri.
IT oblast je i dalje vrlo deficitarna, te je i dalje poslodavcima teško da nađu kvalitetnog kandidata naročito srednjeg ili višeg senioriteta.
Pozicije koje su IT poslodavcima u ovoj godini bile najpotrebnije su JavaScript Developer, Java Developer, IT Help Desk, .Net Developer i PHP Developer.
Po pitanju deficita kadrova, na tržištu rada u Srbiji nedostaju i mnoga zanatska zanimanja poput frizera, kuvara, automehaničara, stolara/tesara, bravara i magacionera. OPŠIRNIJE


Sastanak sa predsednikom opštine Senta
12. oktobar 2020. godine, Сента

Председник СССВ Горан Милић 12. октобра 2020. године у Сенти имао је састанак са председником  општине Сегледи Рудолфом  на тему  оснивања  локалног социјално-економског савета  Општине Сента.
Састанку су присуствовали и Милина Тушјак, секретар Покрајинског социјално-економског савета, Светлана Лечеи, председница ССС Сента и Агош Хомоља, члан  Општинског већа  Сента.

Председник Милић образложио је значај и улогу трипартитног социјалног дијалога на нивоу локалних самоуправа, интерес запослених и синдиката, као и послодаваца да буду активно укључени у креирање и реализацију политика, мера и одлука општинских органа власти преко и у оквиру Социјално-економског савета Општине.

Председник Општине Цегледи Рудолф истакао је да је социјални дијалог  неопходан  у решавању актуелнијих проблема са којима се Сента сусреће, пре свега због недостатка квалификоване радне снаге у приватном сектору, одлива квалитетних кадрова из јавног сектора због малих плата, неповољне демографске ситуације у Општини, а све су то предуслови за нове инвестиције и стабилни привредни развој општине. У том смислу је истакао да ће локална самоуправа Сента дати свој пуни допринос у припремама за оснивање Социјално-економског савета Општине Сента.
    
Како и у овој општини постоји проблем у организовању  удружења послодаваца,  које је један од три учесника у закључивању споразума о оснивању СЕС-а, договорено је да први корак буде одржавање састанка са привредницима Сенте. Састанак ће сазвати председник општине Цегледи, а на њега ће бити позвани председници Уније послодаваца Србије и Војводине, чије ће присуство обезбедити председник Милић.

Председник Цегледи истакао је, такође, да ће персонално одредити особу која ће бити непосредно ангажована  на припреми за оснивање Социјално-економског савета. Правну и оперативну подршку именованим координатору, као и у другим срединама, пружиће секретар Покрајинског социјално-економског савета.


Održana druga sednica Predsedništva SSSV
9. oktobar 2020. godine

Na juče održanoj drugoj sednici Predsedništva Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, kojom je predsedavao predsednik SSSV Goran Milić, pred članovima Predsedništva našlo se pet tačaka dnevnog reda. Pored članova Predsedništva sednici je prisustvovao i sekretar Veća SSSV Zoran Mihajlović.

Druga sednica Predsedništva SSSV, najvećim delom, bila je fokusirana na neke od ključnih društvenih tema koje se odnose na promene u domenu dostojanstvenog rada kao posledice pandemije, uz poseban osvrt na različite ekonomsko-socijalne aspekte, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou.

Pandemija virusa Covid-19 još nije završena, ali su se efekti na našu privredu ispoljili u punoj meri – osetnim tekućim i međugodišnjim padom industrijske proizvodnje, spoljnotrgovinske razmene i unutrašnje potrošnje, zastojem saobraćaja, turizma i pojačanim zastojem ugostiteljskih usluga koji je i inače bio izazvan prekidom komunikacija među stanovništvom zbog virusa. Industrijska proizvodnja u periodu januar-avgust ove godine, u poređenju sa istim periodom 2019., bila je manja za 0,7 odsto. U avgustu je u odnosu na isti mesec prošle godine rast zabeležen u sektorima snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (11,2 odsto), prerađivačkoj industriji (tri odsto) i rudarstvu (1,8 odsto).

Ova negativna ekonomska kretanja imaju velike posledice i po tržište rada. Najveći pad zaposlenosti je u sektorima koji su najviše pogođeni – ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, delovi prerađivačke industrije itd. Konkretan broj otpuštenih biće poznat tek posle pandemije. Postoji velika zabrinutost da ukoliko izostanu konkretne mere za ublaženje krize u Srbiji, mogla bi, nažalost, da se obistine predviđanja MMF-a da se ugasi između 140 i 160 hiljada radnih mesta – rekao je, između ostalog, predsednik SSSV Goran Milić. Porast nezaposlenosti direktno utiče na porast siromaštva. Najteže pogođeni krizom su oni iz najugroženih kategorija zaposlenih na tržištu rada, poput osoba sa invaliditetom, žena, mladih i neformalnih radnika. Sve veći broj ljudi kojima će potrebna socijalna zaštita zahteva direktnu uključenost sindikata u raspravu o mehanizmima suzbijanja negativnih efekata pandemije. Prosečna plata, i dalje je 20 odsto niža od potrošačke korpe dok, istovremeno, čak oko 70 odsto zaposlenih ima nižu platu od vrednosti te korpe. Minimalnu zaradu sada u Srbiji prima oko 350 hiljada zaposlenih.

Sekretar Veća SSSS, Zoran Mihajlović, govorio je o negativnom uticaju epidemije COVID-19 na položaj i prava radnika, potezima vlade tokom pandemije korona virusa, prelasku na rad od kuće, drugim izazovima i problemima, koji se tiču radnika/ca najviše pogođenih krizom koja je u toku.

Master ekonomista Miloš Majkić je na inovativan način prezentovao temu „Uticaj korona krize na svetsku ekonomiju“. Kako je saopšteno, pad realnog industrijskog sektora se osećao i pre korona krize samo u manjoj meri. Korona je bila okidač koja je potpuno razrušila sve mitove o neoliberalnom kapitalizmu i „slobodnoj ruci tržišta“. Ova kriza je jednostavno pokazala suštinu problema, da je neoliberalni kapitalizam nesposoban da se bori sa izazovima koji su predstavljeni pred čovečanstvo, i koji će doneti dobrobit svim ljudima na planeti, ne samo manjoj grupi ljudi neshvatljivo bogatstvo.
U nastavku sednice, predsednik SSSV Goran Milić i sekretar Veća SSSV Tomislav Stajić predstavili su najvažnije aktivnosti SSSV, s akcentom na održane sastanke povodom formiranja i unapređivanja socijalno-ekonomskih saveta u: Bačkoj Topoli, Bečeju, Kikindi; u okviru partnerskog projekta Saveza samostalnih sidikata Vojvodine i Sindikata LO Zapadna Švedska pod nazivom „Zajedno smo jači“, realizovane seminare sa članovima sindikalnih organizacija u savezima samostalnih sindikata na teritoriji AP Vojvodine, i to u: Apatinu, Bačkoj Topoli, Bečeju, Kikindi, Pančevu, Rumi, Senti i Somboru, u organizaciji Sekcije žena SSSV održanoj konferenciji „Ženska ljudska prava“ i Seminaru Sekcije mladih SSSV.


Za dostojanstven rad potrebna bezbednost radnika na radu i adekvatna zarada
7. октобар 2020. године

Povodom obeležavanja Svetskog dana dostojanstvenog rada, Savez samostalnih sindikata grada Subotice organizovao je prezentaciju Programa dostojanstvenog rada za Republiku Srbiju čiji je nosilac Međunarodna kancelarija MOR-a za Srbiju. Ovaj program je instrument putem kojeg MOR pruža podršku državama članicama i socijalnim partnerima u cilju otvaranja novih radnih mesta, proširenja socijlane zaštite, garantovanja prava na radu i promovisanja socijalnog dijaloga kao ključne komponente ekonomske i socijalne politike, a rezultat je strateškog planiranja aktivnosti koje su usaglasili predstavnici države, sindikata i poslodavaca. 

Strategiju je predstavio Jovan Protić, nacionalni koordinator MOR-a za Srbiju u cilju veće saradnje sa sindikatima na lokalu, budući da je žalba njihovoj organizaciji za nepoštovanje ili kršenje određenih radnih prava, upravo jedan od načina da se utvrdi stanje na terenu. Međutim, kako je istakao, u Srbiji ovih žalbi ima vrlo malo. Inače, Srbija po broju ratifikovanih kovencija koje se tiču standarda rada spada među prvih 25 odsto zemalja u svetu.

Iz Saveza samostalnih sindikata ističu da je najkraća definicija dostojanstvenog rada dostojanstven život, te da će najviše insistirati na adekvatnim zaradama, kao i bezbednosti na radu. „Radnik mora da se poštuje počev od ugovora o radu, zarada, bezbednosti na radu, i na poslu niko ne sme da unizi dostojanstvo zaposlenih“, poruka je predsednika Saveza samostalnih sindikata grada Subotice, Ištvana Huđija, povodom Svetskog dana dostojanstvenog rada.


Достојанствен рад у доба пандемије
7. октобар 2020. године

Утицај пандемије корона вируса и последице увођења ванредног стања полако улазe у све економске билансе Републике Србије. Да улазимо у период пада економских показатељa и даљег раста сиромаштва и неједнакости, говоре најновији подаци из 2020. године, који указују на снажне рецесионе тенденције. Поред тога, последице Ковида-19 су евидентне и на положај и права радника, безбедност и здравље, запошљавање, приходе, људска права и достојансвен рад.
С тога се Савез самосталних синдиката Војводине, обележавајући Међународни дан достојанственог рада, придружује синдикатима широм света у јединственој борби за очување и унапређење четири стуба достојанственог рада (отварање нових радних места, социјална заштита, радна права и социјални дијалог). Достојанство рада и живота запослених, право на безбедан рад, право на зараду од које може да се достојно живи а не преживљава и достојанствена старост, спадају у основна људска права.
Нема достојанственог рада док запослени стрепе за своје радно место и зарађену зараду, док су изложени сталном стресу и док својим радом не могу да прехране себе и своје породице. Србија је међу европским државама са највишим уделом незапосленог радноактивног становништва, те је с тога, све већи број људи који се суочавају са озбиљним егзистенцијалним проблемима. Какав нам је стандард најбоње се види из чињенице да нам је потребна једна и по просечна зарада да би се подмирила просечна потрошачка корпа, док за егзистенцијалне потребе, храну, струју и грејање издвајамо више од половине просечних примања. Мимимална зарада, коју прима око 350.000 радика, је за 20 одсто мања од минималне потрошачке корпе. Квалитет живота се види и из чињенице да половина запослених прима нижу зараду од Републичког просека, док 70 одсто запослених има нижу плату од вредности просечне потрошакче корпе.
Опоравак од последица Ковид-19 од суштинског је значаја за све социјалне партнере и друштво у целини, те на овај дан, са правом тражимо од твораца економске и социјалне политике да се, путем социјалног дијалога, изнађу ефикасна решења и мере за откањање економско-социјалних последица пандемије Ковид-19, која се сматра као највећа криза од настанка ЕУ. Синдикат ће настојати да, заједно са социјалним партнерима и стручном јавношћу, идентификује ризике и дефинише неопходне мере, као и заједничке акције како би се обезбедио социјално и економски одржив развој, сигуран и достојанствен рад, као и унаређење безбедности и здравље радника и осталих грађана Србије.

Позивамо све раднике и грађане да нам се придруже у борби за сигуран и достојанствен рад и залагање за правичне зараде које обезбеђују достојанствен живот. Једино солидарни и организовани можемо утицати на смањење негативних последица пандемије по свет рада, права радника и достојанство радне класе.

Горан Милић,
Председник Савеза самосталних синдиката Војводине


JEDNODNEVNI SEMINARI ODRŽANI U SOMBORU I SENTI
5. oktobar 2020. godine

Jednodnevni seminari u okviru projekta „Zajedno smo jači“ održani u Somboru 05. oktobra i Senti 06. oktobra 2020. godine.


Predsednici sindikalnih organizacija sa  teritorije koji pokrivaju  Savezi samostalnih sindikata za više opština u Somboru i Senti razgovarali su sa sekretarom Veća SSSV na temu svakodnevnih problema u organizovanju i delovanju sindikata, ali i  o uslovima i načinu povećanja jedistva, solidarnosti i zajedništva u našoj organizaciji.

Deo seminara posvećen radnopravnoj zaštiti, odnosno  najčešćim povredama  prava iz radnog odnosa pokazuje da vrsta i obim kršenja prava zaposlenih zavisi od delatnosti poslodavca i prirode svojine kapitala, odnosno od toga da li je u pitanju privatni kapital ili je poslodavac indirektni budžetski  korisnik. Kao i mnogim drugim opštinama i ovde je istaknuto da privatni sektor po pravilu organizuje posao sa nedovolјnim brojem izvršilaca – što prouzrokuje nepoštovanje određenih prava zaposlenih, dok  kod javnog sektora  smanjivanje  troškova („štednja“ na radnoj snazi), se ostvaruje izbegavanjem  plaćanja  ostalih primanja i naknada.


ARHIVA VESTI

2020. V3.0