- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

KONFERENCIJA SINDIKATA DKMT
27-29. sep. 2017. godine

Od 27. do 29. septembra 2017. godine u banji Tisakečke u Mađarskoj, održana je Konferencija sindikata Euroregije Dunav - Kriš - Moriš – Tisa, uz podršku fondacije Fridrih Ebert (Friedrich Ebert Stiftung). Konferencija je okupila oko četrdeset učesnika, predstavnika sindikata CNSLR Fratia iz Rumunije, MASZSZ i ESZT sindikata iz Mađarske, predstavnika FES fondacije i predstavnika SSS Vojvodine na čelu sa predsednikom Goranom Milićem, koji je trenutno i predsedavajući Sindikata Euroregije DKMT.

Teme kojima su se bavili učesnici Konferencije bile su: "Radnički protesti, demonstracije i akcije u zemljama DKMT regiona u tranzicionom periodu", "Minimalna zarada, pregovaranje i određivanje“ kao i analiza ekonomskih parametara od uticaja na materijalni i socijalni položaj zaposlenih. Konferencija je održana u cilju razmene iskustava između sindikata triju zemalja, kao i prenosa uspešnih rešenja i dobre prakse u sindikalnom radu.

Konferenciju je otvorio Peter Šaroši, koji je poželeo dobrodošlicu uvaženim gostima i učesnicima Konferencije u ime organizatora, a zatim dao reč Đerđ Karolju koji je izneo probleme vezane za niske zarade, odlaska radne snage u inostranstvo zbog većih zarada, nepoštovanje radničkih prava i nedostatak solidarnosti među zaposlenima. Kolege iz Mađarske su iznele da je minimalna zarada u toj zemlji, u proseku 411 evra i da se očekuje porast u 2018. godini na 445 evra. Međutim, po njihovim rečima, zarada je i dalje niska u odnosu na druge zemlje Evropske Unije i da bi ona trebala da iznosi 60 odsto prosečne zarade. Pitanje minimalne cene rada će biti razmatrano 17. novembra u Geteborgu, kada bi trebalo da bude potpisan sporazum na nivou EU o visini minimalne cene rada.
Član delegacije Samostalnog sindikata, sekretar SSSS, Zoran Mihajlović, govorio je o teškoj situaciji u Srbji, minimalnoj zaradi koja i pored povećanja od 10 posto iznosi oko 200 evra i jedva pokriva 60% minimalne potrošačke korpe, prosečnoj zaradi od 430 evra koja je jedna od najnižih u Evropi. Prisutne je, između ostalog, informisao o situaciji u Fijatu, Juri, Goši, problemima sindikalnog organizovanja i očuvanja sindikata, odsutstva ozbiljnih investicija i bojazni da će se velike kompanije povući iz Srbije zbog nedostatka beneficija i olakšica, kao i velikih poreza kojima su opterećene. Nedostatak solidarnosti, apatija među radnicima i nepoverenje imaju za posledicu pasivnost i krajnje povlačenje.

O reakcijama i odgovorima radničke klase predvođene Samostalnim sindikatom Srbije na tranzicione društvene reforme koje još uvek traju, govorio je predsednik SSS Vojvodine, Goran Milić. Analizirajući podatke o broju štrajkova i protesta, zahtevima štrajkača, vremenu trajanja i načinu okončanja, zaključio je da su osnovni razlozi štrajkova i protesta ekonomsko-socijalne prirode. Najveći broj zahteva bio je usmeren na ostvarivanje elementarnih prava zaposlenih, a problemi su vezani za: izostanak isplate zarada, nepoštovanje radnih i sindikalnih prava, nepoštovanje kolektivnog ugovora i ugovora o privatizaciji, neuplaćivanje doprinosa, loša privatizacija, smanjenje plata…
Hronologiju radničkih protesta u tranzicionom periodu, Milić je započeo protestima posle 5. oktobra 2000. godine, obuhvatajući sedamnaest godina sindikalne borbe za zaštitu i poboljšanje socijalno-ekonomskog položaja i poštovanje sindikalnih prava i sloboda. „Stvaranje uslova za rad i socijalnu sigurnost, da zaposleni rade i žive od svog rada, u zdravim i bezbednim uslovima, uz učešće u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, jesu prioritetni ciljevi koje će Savez delovanjem na svim nivoima svoje organizovanosti pokušati da dostigne“, naglasio je Milić. Kroz prezentaciju koja je slikovito prikazala ovaj dugogodišnji period sindikalne borbe, prisutni na Konferenciji imali su priliku da se informišu o aktivnostima Samostalnog sindikata usmerenih na zaštitu interesa i prava zaposlenih i svog članstva.
O negativnim ekonomskim pokazateljima i stanju na tržištu rada u Rumuniji, govorila je predsesnica sindikata CNSLR Fratia iz Rumunije, Lakrimioara Bolka. 

Učesnici Konferencije razmenili su međusobno iskustva o temama koje su bile razmatrane i razgovarali o mogućnostima za dalje zajedničke aktivnosti i saradnju. Složili su se u stavu da usled finansijske i ekonomske krize vlade većine zemalja u regionu donele su izmene i dopune radnog zakonodavstva sa ciljem fleksibilizacije tržišta rada, legalizacije prekarizovanih radnih odnosa, stavljanja važećih kolektivnih ugovora van snage, sve veće decentralizacije kolektivnog pregovaranja na nivo preduzeća i slabljenje radničkih i sindikalnih prava… Zajednička karakteristika za sindikate Euroregije DKMT jeste i to što je u posmatranom periodu trenzicije, oslabila  i onako slaba saradnja u okviru socijalnih partnerstava. Socijalni dijalog kao instrument za pregovore i razmenu između socijalnih partnera i vlade o ekonomskoj, socijalnoj i politici tržišta rada, u sve tri zemlje nedovoljno dobro funkcioniše, nema sistematskih konsultacija u vezi nacrta zakona koji se odnose na radnike i sindikate. Pored uskraćivanja radničkih i sindikalnih prava, kao i nedovoljno izraženog socijalnog dijaloga između socijalnih partnera i vlade, sindikati u regionu su i dalje suočeni sa konstantnim opadanjem stepena organizovanosti tj. broja članstva.  Privatizacija državnih preduzeća, masovna nezaposlenost, prekarizovane i atipične forme zapošljavanja, autsorsovanje javnih usluga privatnim preduzećima, usitnjavanja sindikata, dodatno otežavaju sindikalno organizovanje i doprinose opadanju broja članova. Sindikati se sve više koncentrišu na javni sektor, dok privatan sektor postaje sve nedostupniji za predstvnike radnika.

Na osnovu informacija, argumenata i diskusije u toku Konferencije, učesnici su usvojili zaključke, preporuke i zajednički stav da sindikati DKMT regiona treba da se zalažu za poboljšanje socijalnih i ekonomskih standarda u regionu i njihovo približavanje nivou Evropske Unije, te da se na adekvatan način sindikati uzimaju u obzir u socijalnom dijalogu na svim nivoima. Ostalo vreme Konferencije bilo je posvećeno razmeni informacija o aktuelnim sindikalnim dešavanjima na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, kao i dogovoru o narednim zajedničkim aktivnostima sindikata DKMT regiona.

ČLANOVI VEĆA SSSV INFORMISANI O AKTUELNIM ZAKONIMA
25. sep. 2017. godine

Na  12. sednici Veća SSSV, održanoj 25. septembra  o.g. u Novom Sadu, članove Veća SSSV su o aktuelnim zakonima koji su u postupku pripreme informisali Ljubisav Orbović, predsednik SSSS i  Zoran Mihajlović, sekretar SSSS.
U obraćanju članovima Veća Ljubisav Orbović je ukazao da   аktivnоsti pоvоdоm   Nаcrtа Zakona o zaposlenima u javnim službama vode granski sindikati. Istakao je da je izostalo  zajedničko i organizovano  delovanje granskih sindikata, što bi svakako doprinelo  kvalitetnijem I sveobuhvatnom sagledavanju Zakona sa svih aspekata primene. Trenutno su pojedini granski sindikati iz javnog sektora zadovoljni postignum rezultatima pregovora, dok su neki  u potpunosti nezadovoljni ili su čak odbili da učestvuju u pregovorima, što stvara dosta nedoumica na nivou SSSS i među članstvom.  Nisu zajednički definisani mogući  problemi u primeni, šta je to što nije prihvatljivo za granske sindikate – kako bi se delovalo ciljano, jedinstveno i snažno.   Izrazio je bojazan da će se tek sa primenom Zakona o  sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru  otvoriti  problemi  i sagledati  negativni efekti Zakona o zaposlenima u javnim službama. Zatim je informisao  članove Veća SSSV  da Socijalno –ekonomski savet nije prihvatio Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, a da socijalni partneri nisu bili konsultovani pre njegovog donošenja. Zato je stav SES-a bio da se predloženi Nacrt ne prihvati, te bi ga trebalo pisati iznova jer je u mnogim odredbama neprimenjiv, a I u suprotnosti sa Zakonom o radu.
Na dnevnom redu sednice Veća SSSV bila je i informacija o minimalnoj ceni rada za 2018. godinu, koja je konsenzusom svih socijalnih partnera na sednici SES-a  utvrđena u neto iznosu od 143 dinara po radnom času. Ocenjeno je da je povećanje od 10% u odnosu na trenutno važeću minimalnu cenu rada zadovoljavajuće, ali da je cena rada nominalna vrlo niska. Minimalna zarada pokriva tek 66% minimalne potrošačke korpe što je pokazatelj i životnog standarda velikog broja zaposlenih koji je primaju.
Članovi Veća SSSV su u raspravi ukazali da i pored izvesnih pozitivnih pomaka niska minimalna cena rada u praksi dovodi do smanjivanja raspona između najnižih i najviših zarada – odnosno do uravnilovke i da deluje demotivišuće. Cilj treba da bude  minimalna zarada  jednaka bar minimalnoj, ako ne  prosečnoj  potrošačkoj korpi.  Istovremeno je neophodno da dođe do povećanja plata u javnom i realnom sektoru, jer imamo najniže prosečne zarade u Evropi što direktno utiće na odlazak  stručnih i kvalifikovanih  kadrova i mladih ljudi u inostranstvo. Ocenjeno je da se ne smanjuje broj zaposlenih koji radi u tkz. „sivoj“ zoni.
Članovi Veća SSSV su usvojili informaciju o aktivnostima u SSSV, uz konstataciju da se u prethodnom periodu, uz podršku Olof Palme Centra  i švedskog sindikata LO – Zapadna Švedska,  SSSV posebno angažovao na edukaciji članstva i osnaživanju Sekcije žena i Sekcije mladih SSSV.  SSSV je prepoznao da nije dovoljno samo učlaniti člana, već član mora da stekne odgovarajuće znanje, inicijativnost, veštinu u pregovaranju, spremnost za preuzimanje rizika i odgovornost i na taj način bude spreman da svojim radom obezbedi efikasniju  zaštitu prava i interesa.

Članovi Veća SSSV su informisani da će Pokrajinski socijalno-ekonomski savet, pod pokroviteljstvom Pokrajinske vlade,  u decembru  ove godine organizovati redovnu godišnju Konferenciju. Nа оsnоvu аktuеlnih pоdаtаkа kоје ćе оbrаditi  socijalni partneri planirano je da sе  sаglеdа rеаlizаciја dоgоvоrеnih mera nа Kоnfеrеnciјi održanoj 2016. godine i utvrde   prioritetne aktivnosti zа 2018. gоdinu, kоје su prеvаshоdnо u nаdlеžnоsti pоkrајinskih оrgаnа. Jedna od tema Konferencije biće i Poglavlje 19. – socijalna politika i zapošljavanje, koje je izuzetno značajno za razvoj socijalno-ekonomskih saveta na lokalnom nivou.

ČLANOVIMA VEĆA SSSV PREDSTAVLJENA „KNJIGA SSSS“
25. sep. 2017. godine

Članovima Veća SSSV je na sednici održanoj 25.septembra predstavljena  „KNJIGA Saveza samostalnih sindiakta Srbije“ u kojoj je dat osvrt na privredni ambijent, zahteve i očekivanja sindikata.  „Knjiga SSSS“  ima za cilj da doprinese kreiranju bolje Srbije i ponudi rešenja koja su povoljnija za radnike i penzionere. Sindikalna knjiga je sačinjena koo reakcija na „Belu knjigu“ Saveta stranih investitora.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović rekao je da je knjiga bila spremna još u aprilu ove godine, ali da sindikat nije želeo da remeti formiranje nove vlade, već da sada, u nekom mirnijem periodu, predstavi stavove radnika koje sindikat predstavlja.
Predstavljajući knjigu, sekretar Veća SSSS Zoran Mihajlović, rekao je da je njen cilj da se stavovi sindikata čuju u javnosti, kako zaposleni ne bi više bili na margini ovog društva, već da dobiju ista prava kao i poslodavci. Namera sindikata je  da publikovanjem knjige ukaže na drugačija rešenja i alternative kojima može ići ovo društvo, kao i da uključi sve sindikalne kapacitete u toj borbi.


POS UpravE. prilog, intervju sa predsednikom goranom milićem
21. sep. 2017. godine, Vršac


Između Pećinaca i Bačkog Petrovca: Prosečna zarada u Vojvodini 45.799 dinara
27. sep 2017. godine. Izvor: Dnevnik

Prošlog meseca prosečna zarada u Srbiji bila je 47.220 dinara, dok su zaposleni u Vojvodini prosečno zaradili gotovo 2.000 dinara manje, pošto je prosečna zarada bila 45.799 dinara.

Njena visina u Vojvodini se razlikuje pa su negde zaposleni zaradili više od proseka, a u nekim oblastima su zarade daleko manje, a razlika između najviše avgustovske zarade i najniže je gotovo 30.000 dinara.

Više od vojvođanskog proseka, ali i republičkog, zaradili su zaposleni u dve oblasti – Južnobačkoj, gde je prošlomesečna prosečna zarada bila 49.748, i u Južnobanatskoj, gde je prosečna zarada bila 47.820 dinara. U svim ostalim delovima Vojvodine prosečno avgustovsko primanje zaposlenih bilo je ispod vojvođanskog proseka. . Najamanje su, u proseku, zaradili zaposleni u Zapadnobačkoj oblasti – 39.143 dinara – pa je njihova koverta u avgustu bila gotovo 7.000 tanja nego prosečna zarada u Vojvodini. 

Najveća prosečna avgustovska zarada u Vovjodini isplaćena je u Pećincima, gde su zaposleni zaradili 54.236 dinara, a iznad 50.000 dinara prosečno su zarađivali i zaposleni Pančevu, Vršcu, Novom Sadu i Kanjiži. Daleko najamanja prosečna zarada isplaćena je u Bačkom Petrovcu – 25.271 dinara – i to je jedina opština u Vojvodini gde je prosečna avgustovska zarada bila ispod 30.000 dinara, a slede Alibunar s 32.141i Bač, gde je prosečna prošlomesečna zarada bila 32.335 dinara. OPŠIRNIJE


SASTANAK SOCIJALNIH PARTNERA SA PREDSEDNIKOM POKRAJINSKE VLADE
21. sep. 2017. godine

U sredu, 21. septembra, održan je sastanak predsednika reprezentativnih sindikata na nivou Vojvodine (SSSV i UGS Nezavisnost) i Unije poslodavaca Vojvodine, sa predsednikom Pokrajinske vlade, Igorom Mirovićem.

Predsedavajući Pokrajinskog SES-a i predsednik Unije poslodavaca Vojvodine, Stanko Krstin, predstavio je ukratko rad Pokrajinskog SES-a, istakavši da ovo telo funkcioniše u kontinuitetu od osnivanja 2003. godine, i da predstavlja primer dobre prakse u radu socijalno-ekonomskih saveta u Srbiji.

Predsednik SSSV Goran Milić, osvrnuo se na prošlogodišnju Konferenciju Pokrajinskog SES-a pod nazivom ’’Za razvoj privrede – okupljanje oko projekata’’, koju je gospodin Mirović podržao i otvorio. Milić je istakao da Platforma Pokrajinskog SES-a predviđa da se svake godine ogranizuju konferencije na kojima se sagledava stanje u privredi i predlažu mere za unapređenje privrednog ambijenta i poboljšanje položaja poslodavaca i zaposlenih u Vojvodini. Samim tim, izneo je predlog socijalnih partnera da, pored ove redovne teme, ovogodišnja Konferencija bude posvećena i formiranju lokalnih socijalno-ekonomskih saveta, na koju bi bili pozvani predsednici svih 45 opština u APV.
Na ovaj način će Pokrajinska Vlada i Pokrajinski SES pružati pomoć u formiranju i aktiviranju lokalnih socijalno-ekonomskih saveta u cilju afirmacije i unapređenja tripartitnog socijalnog dijaloga kao nezamenljivog instrumenta usaglašavanja interesa i stavova socijalnih partnera u procesu donošenja odluka od opšteg interesa za privredu, zaposlene i sve građane na teritoriji AP Vojvodine.

Predsednica Pokrajinskog odbora UGS Nezavisnost za Vojvodinu - Eržebet Toth Batori upoznala je gospodina Mirovića sa temama o kojima se ove godine raspravljalo na Pokrajinskom SES-u, sa posebnim naglaskom na donošenje Platforme delovanja i ideju povezivanja poslodavačkih i sindikalnih organizacija u okviru programa prekogranične saradnje.

Pokrajinska vlada, na čelu sa predsednikom Mirovićem, podržaće i ove godine Konferenciju Pokrajinskog SES-a, kao i inicijativu formiranja lokalnih socijalno-ekonomskih saveta, koja će biti tema ovogodišnjeg skupa. Vlada će pozvati predsednike svih opština u AP Vojvodini da prisustvuju Konferenciji, a predloženi termin je 01. – 10. decembar.

Pored toga, na predlog socijalnih partnera, Pokrajinska vlada je odobrila povećanje budžeta Pokrajinskom SES- u, koji se koristi se za jačanje kapaciteta socijalnih partnera, a postignut je dogovor i oko drugih pitanja bitnih za nesmetani rad i funkcionisanje Pokrajinskog SES-a.

Zbog rupe u sistemu ista plata – radili ili bili na bolovanJU
18. sep 2017. godine. Izvor: Dnevnik

Sindikati u Srbiji procenjuju da trenutno između 350.000 i 400.000 radnika prima minimalnu zaradu i da je takvo stanje već nekoliko godina.
Kako je kategorija minimalne zarade trebala da bude izuzetak i da važi na određeni rok dok preduzeće ima finansijskih problema, Zakon o radu minimalac nije smatrao pravilom niti pretpostavio da će on biti “mera” zarada dobrog dela srpskog radništva.

Upravo zbog toga je u Zakonu o radu , član 115. navedeno da radnik ima pravo na naknadu zarade za vreme bolovanja za rad do 30 dana najmanje u visini 65 odsto prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ona ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonomako je sprečenost za rad prourokovana bolešću ili povrednom van rada, ako zakonom nije drugačije određeno. Drugim rečima, radnici koji su na bolovanju do 30 dana, koje ide na teret poslodavca, ne mogu dobiti manje od minimalne zarade.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić kaže za “Dnevnik” da je ceo problem u tome što je u Srbiji minimalac postao pravilo, a ne izuzetak kako bi to trebalo da bude.„Minimalac je zarada kada je preduzeće u problemima i određuje se u dogovoru sa sindikatima i ima rok trajanja. On može da traje šest meseci dok se preduzeće ne izvuče iz krize. Kod nas se minimalac daje stalo bez ikakvog opravdanja i bez dogovora sa sindikatima. Maltene on traje do kraja radnog veka. Nije tačna čak ni tvrdnja da zaposleni koji je na bolovanju ne može da ima manje od minimalne zarade, jer se minimalac izračunava na osnovu broja radnih sati proveden na radnom mesto. Znači, može da ima manje ukoliko je manje radnih sati proveo na radnom mestu“, rekao je Milić. OPŠIRNIJE


KONSENZUSOM DO NOVE MINIMALNE CENE RADA
12. sep. 2017. godine. Izvor: SSSS

Socijalno ekonomski savet Republike Srbije danas je, konsenzusom, doneo odluku o povećanju minimalne cene rada za 2018. godinu za 10 odsto i ona iznosi 143 dinara po radnom času, bez poreza i doprinosa. 
Socijalni partneri su se saglasili o postojanju potrebe za povećanjem minimalne cene rada, a uvažavanjem argumenata svih strana došlo se do usaglašavanja njenog iznosa, koji je između zajedničkog predloga Saveza samostalnih sindikata Srbije i UGS Nezavisnost od 154 dinara i 139 dinara, koliko je predlagala Unija poslodavaca Srbije, odnosno 140 dinara, koliko je predlagala Vlada Republike Srbije. 
Ministar finansija Dušan Vujović je obećao da će insistirati na fiskalnoj neutralnosti odluke, odnosno da povećanje minimalne cene rada neće pasti na teret troškova poslovanja poslodavaca. 
Socijalno ekonomski savet je posle nekoliko godina, u kojima je odluku o iznosu minimalne cene rada donosila Vlada Srbije, doneo odluku o njenom povećanju usaglašavanjem argumenata svih socijalnih partnera, što je značajno i za jačanje socijalnog dijaloga u Srbiji.


Sportski dan Sekcije mladih na obali Tise

U organizaciji članova Sekcije mladih Saveza samostalnih sindikata Vojvodine iz Sente i Kininde, na senćanskoj Gradskoj plaži održan je Sportski dan. 
Mladi su učestvovali u takmičenjima u više sportskih disciplina, poput odbojke na pesku, pikada, nadvlačenja konopca i šaha, družili su se i ujedno promovisali sindikat. 
Mladi aktivisti su na plaži imali svoj štand sa kog su delili promotivne materijale i sadržaje, koji je posetio i Viktor Nemeš, svetski prvak u rvanju. 
Celodnevna aktivnost koju su, tokom aprilskog seminara u Novom Sadu, osmislili mladi sindikalci iz Kikinde i Sente, ostvarena je u okviru saradnje koju ima Savez samostalnih sindikata Vojvodine sa LO sindikatom Zapadne Švedske. 
Slični obrazovni i zabavni programi, sa ciljem popularizacije radničkog organizovanja mladih, realizovaće se u još nekoliko vojvođanskih mesta.


 

ARHIVA VESTI

2017. V3.0