PRIBLIŽAVANJE SINDIKATA MLADIMA
20. okt. 2017. godine izvor: okonas.info
Članovi Sekcije mladih Saveza samostalnih sindikata Vojvodine održali su u Vrbasu predavanje o istoriji sindikalizma, radnim pravima i važnosti sindikalog organizovanja učenicima SSŠ „4. juli“. Oni su srednjoškolce, kao buduće zaposlene, upoznali sa potencijalnim poteškoćama koje ih mogu zadesiti tokom radnog odnosa i preventivom koju predstavlja članstvo u sindikatu i radnička solidarnost. Podsetili su ih na bitne datume u osvajanju radničkih sloboda, poput 1. maja ili 8. marta, a odgovarali su i na pitanja koja su im učenici postavljali.
Učenicima su podelili blokčiće i druge promotivne materijale, a predavači su bili mladi iz Bačke Topole, Bečeja i Vrbasa. Njihovo predavanje deo je šireg programa propagiranja sindikalnog aktivizma među mladima koje se sprovodi širom Vojvodine kroz edukativne, sportske, kulturne i slične sadržaje. OPŠIRNIJE
SEDNICA VEĆA SSSV ODRŽANA U ETNO SELU VRHPOLJE
20. okt. 2017. godine
Na 13. sednici Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, održanoj 16. oktobra 2017. godine u Vrhpolju, članovi Veća su, između ostalog, razmatrali organizovanje Radničko sportske olimpijade, aktivnosti povodom realizacije projekata, kao i druga pitanja od značaja za rad i delovanje sindikata. Predsednik SSSV Goran Milić je ukazao na okolnosti i izvesne nelogičnosti vezane za organizovanje Sportske olimpijade radnika Vojvodine, čija tradicija organizovanja u okviru SSSV traje već 44 godine. Naime, usvajanjem novog Zakona o sportu, značajno su izmenjeni način i procedura organizovanja Olimpijade, tako da je SSSV sada samo pridruženi član ove organizacije, dok je nosilac aktivnosti Savez Sport za sve Vojvodine. Članovi Veća SSSV su izrazili nezadovoljstvo zbog promenjenog statusa Sindikata u organizaciji Olimpijade, i jednoglasno su deneli zaključak da Sportska olimpijada radnika Vojvodine ostane „brend“ SSSV. U tom cilju potrebno je krenuti sa pripremama za sledeću Olimpijadu, održati sastanak sa predsednikom Saveza sporta za sve Vojvodine, kao i podneti zahtev Zavodu za intelektualnu svojinu RS za zaštitu Sportske olimpijade radnika Vojvodine.
U drugom delu sednice najveća pažnja bila je posvećena aktivnostima kontinuirane edukacije članstva, a pored članova Veća SSSV, prisustvovali su i predsednik i sekretar SSSS, Ljubisav Orbović i Zoran Mihajlović. Istaknuto je da se uspešno realizuju planovi edukacije članstva u okviru projekata, zahvaljujući podršci švedskog sindikata LO – Zapadna Švedska, Olof Palme Centra, kao i sopstvenim kadrovskim potencijalima. Predstavljene su aktivnosti i kampanje Sekcije žena i Sekcije mladih SSSV kojima je pružena samostalnost u obavljanju aktivnosti u cilju organizovanja i uključivanja novih članova, unapređenja njihovih komunikacijskih sposobnosti i veština pregovaranja i sticanje znanja i iskustva iz oblasti radnog zakonodavstva.
U otvorenoj komunikaciji i diskusiji istaknut je problem malog broja žena u organima Samostalnog sindikata, kao i malog broja mladih sindikalno organizovanih i aktivnih. Stoga je neophodno, kontinuiran rad na jačanju pozicije žena u Sindikatu, stalne aktivnosti na animaciji, motivaciji, privlačenju i organizovanju mladih članova, njihovo umrežavanje i povezivanje putem socijalnih mreža. S toga će u narednom periodu Sekcija mladih deo svojih aktivnosti usmeriti na predstavljanja sindikata učenicima srednjih škola koji tek treba da stupe na tržište rada.
Sekretar Veća SSSV, Tomislav Stajić informisao je članove Veća, da je u okviru projekta, kupljena platforma za elektronsku bazu podataka članova sindikata, i da treba početi sa radom na izradi baze podataka. Članovi Veća smatraju da treba da postoji centralni registar članova sindikata, uz neophodno redovno ažuriranje.
Tokom dvodnevnog boravka u etno selu Vrholje, prisutni su imali priliku da posete Manastir "Sv.Nikolaj Srpski" kod Ljubovije u čijem krugu se nalazi muzej, konak i smeštajni objekat "Dom Nikolaja Velimirovića". Poseban i jedinstven doživljaj bio je splavarenje niz reku Drinu kao i uživanje u lokalnim kulinarskim specijalitetima, kulturnom nasleđu i duhu tradicije sa početka XIX veka. Vajati, magaze, ćilimi, drveni kreveti, stari ormari, devojački sanduci, samo su deo prepoznatljivog tradicionalnog stila koji zamenjuje klasične hotelske sobe i čini da gosti odnesu prelepe uspomene.
Sekcija žena SSS Vojvodine podrzava inicijativu poslanika
ZAŠTITI ZAPOSLENE OBOLELE OD MALIGNIH BOLESTI

Lekar i poslanik Narodne skupštine Srbije Dušan Milisavljević, podstaknut slučajem bivše radnice Jure Violete Petrović, ali i ostalih obolelih od karcinoma, predložio je i Skupštini Srbije predao predlog izmene Zakona o radu i Zakona o zdravstvenom osiguranju:
- “Da zaposlenom koji je oboleo od maligne bolesti, poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu do okončanja lečenja i rehabilitacije.
- Da zaposlen oboleo od maligne bolesti prima 100% od osnova za naknadu zarade i to 65% od osnova za naknadu i 35% iz budžeta Republike.“
Sa ovom inicijativom ne slaže se predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković koji naglašava da opšte obaveze društva ne treba da se prebacuju na poslovni svet.
Ocena Sekcije žena SSS Vojvodine je da SSS Srbije treba javno da podrži ovaj predlog obzirom da je veliki broj zaposlenih, usled loših uslova rada i života, oboleo i time doveden u još lošiji socijalno ekonomski položaj. Primedbe predsednika Unije poslodavaca Srbije nisu na mestu jer zaboravlja da bi oboleli naknadu, u iznosu od 100% primao od države, sve dok traje oporavak. Od poslodavaca se očekuje samo da imaju humaniji odnos prema zaposlenom, te im dozvole lečenje i povratak na posao.
Penzije veće za pet odsto, plate lekara, nastavnika, policije i vojske za 10 odsto
17. okt 2017. godine. RTS, TANJUG
Prosveti, zdravstvu, kulturi, sudstvu i bezbednosnom sektoru plate će biti povećane za 10 odsto, rekla je premijerka Ana Brnabić. Zaposlenima u administraciji plate će biti veće za pet odsto. Penzije će od januara biti povećane za pet odsto i biće isplaćena jednokratna pomoć od 5.000 dinara.
Ana Brnabić je rekla da će od 1. januara 2018. penzije biti trajno povećane za pet odsto. Takođe, dodala je, impresivni rezultati omogućili su da se svim penzionerima za mesec dana isplati jednokratna pomoć od 5.000 dinara.
Plate u javnom sektoru biće povećane za 10 odsto i to:
– Učiteljima, nastavnicima u osnovnim i srednjim školama, vaspitačima, naučnicima;
– Lekarima, medicinskim sestrama i tehničarima;
– Zaposlenima u ustanovama socijalne zaštite;
– Sudovima, tužilaštvima i zavodima za izvršenje krivičnih sankcija;
– Zaposlenima u ustanovama kulture;
– Poreskoj upravi;
– Policiji, vojsci i bezbednosnim službama.
Zaposleni u administraciji, stručnim službama ministarstava i Skupštini dobiće povećanje plate od pet odsto, rekla je Brnabićeva OPŠIRNIJE
Sve više radnika iz Srbije na nemačkim gradilištima
11. okt 2017. godine. Izvor: 021.rs
Privredna komora Srbije saopštila je da je u proteklih 12 meseci izdala 912 saglasnosti za upućivanje radnika na nemačka gradilišta po osnovu detašmana. U detašmanskoj 2017/2018. godini odobrena kvota za poslodavce iz Srbije je 2.770 radnika.
Prema podacima nemačkog Biroa za rad, prosečna iskorišćenost kvote je 18 odsto viša nego godinu dana ranije. Od juna 2017. godine iskorišćenost kvote kontinuirano premašuje 90 procenata. Najveće iskorišćenje kvote bilo je u junu i septembru 2017. godine, kada je iznosilo 2.626, odnosno 2.659 zaposlenih mesečno.
Povećanje iskorišćenosti kvote rezultat je velikog broja aktivnosti PKS na podsticanju saradnje srpskih i nemačkih građevinskih preduzeća, ali i uvođenja elektronskih procedura za podnošenje zahteva za detašman. U nameri da dodatno unapredi efikasnost prijema i obrade dokumentacije PKS je uvela mogućnost elektronskog podnošenja zahteva i potrebne dokumentacije. U detašmanskoj 2017/2018. godini (1. oktobar 2017. - 30. septembar 2018.) odobrena kvota za poslodavce iz Srbije je 2.770 radnika. OPŠIRNIJE
Ponovo prekinuta proizvodnja u "Boreliju"
11. okt 2017. godine. Izvor: RTV
Posle samo četiri meseca u pogonima Fabrike obuće "Boreli u stečaju" u Somboru prekunuta je proizvodnja. Radnici, njih oko 130, tražili su od poslodavca "Darfur Boreli" isplatu zaostalih zarada. U međuvremenu Agencija za licenciranje stečajnih prvanika objavila je novi oglas za korišćenje proizvodnih hala "Borelija".
Umesto u proizvodnim halama radnici „Darfur Borelija" danas u bili na sindikalnom skupu gde su pokušali da se dogovore sa suvlasnikom firme Draganom Perovićem o isplati 1,5 plate koliko im poslodavac duguje kako bi nastavili proizvodnju. Isplata je obećana za narednu nedelju, ali u to obećanje radnici ne veruju previše. "Ništa konkretno. Čekamo. Opet ista priča, ako ne bude u petak biće u ponedeljak. Mi se nadamo da će se neki dogovor postići i da ćemo krenuti raditi i ubuduće dobijati redovnu zaradu", kaže radnica Biljana Šuša.
Na isplati zaostalih zarada insistira i predsednik Veća Samostalnog sindikata Grada Sombora Zoran Purić. "Očekujem da budu isplaćene ove plate koje se duguju i da posle toga posao bude nastavljen. Treba nam svako radno mesto", kaže Purić. OPŠIRNIJE
Stalno zaposlenih u Srbiji 2.060.000, ostali na crno ili povremeno
8. okt 2017. godine. Izvor: Dnevnik
U Srbiji je, na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, na kraju drugog kvartala ove godine ukupno bilo zaposleno oko 2.060.000 ljudi.
Istovremeno, podaci iz Ankete o radnoj snazi pokazuju da je broj zaposlenih na kraju drugog kvartala bio daleko veći – oko 2.880.000 ljudi. Dakle razlika je oko 800.000 ljudi, što nije malo.
Ipak, nije reč o pogrešnom brojanju već o tome da prva cifra govori o registorvanoj zaposlenosti, a druga je dobijena na osnovu Ankete o radnoj snazi. Naime, istraživanje o registrovanoj zaposlenosti zasniva se na kombinovanju podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja i Statističkog poslovnog registra, a Anketom se ocenjuje obim radne snage i pod zaposlenošću podrazumeva rad i u formalnom i u neformalnom sektoru, a podaci su dobijeni u anketiranjem 11.493 domaćinstva, odnosno 27.593 osoba starosti od 15 godina pa naviše. OPŠIRNIJE

DOSTOJANSTVEN RAD ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT
7. okt 2017. godine.
''Dostojanstveni rad'', kao ideju i cilj, uvela je Međunarodna organizacija rada 1999. godine i od tada se 7. oktobar, kao svetski Dan dostojanstvenog rada, obeležava širom sveta. Dostojanstven rad podrazumeva radno mesto na kome se štite prava radnika, zarađuje pristojna zarada i gde postoji odgovarajuća socijalna i zdravstvena zaštita. Dostojanstven rad podrazumeva i socijalni dijalog, čiji je neizostavni deo kolektivno pregovaranje i regulisanje radnih odnosa kroz kolektivne ugovore. Dostojanstveno se radi bez pritiska, ugnjetavanja, diskriminacije, mobinga, korupcije pri zapošljavanju i partijske pripadnosti. Dostojanstven rad razvija lično dostojanstvo, pojačava sigurnost porodice, doprinosi miru u zajednici i stvara mogućnosti za socijalni napredak i razvoj. Dostojanstven rad je preduslov za dostojanstven život!
Na žalost, Srbija je daleko od ovog standarda. Svakodnevnica nam donosi sve drugo sem dostojanstvenstvenog rada! Da bi se pokrile osnovne potrebe iz potrošačke korpe potrebno je 1,5 prosečne zarade, odnosno više od tri minimalne zarade. Zbog toga je sve veći broj ljudi koje se suočavaju sa ozbiljnim egzistencijalnim problemima, u nemogućnosti da svojim radom prehrane sebe i svoje porodice. Srbija je među evropskim državama sa najvišim udelom nezaposlenog radnoaktivnog stanovništva. Procenjuje se da je gotovo četvrtina radnoaktivnog stanovništva nezaposlena. Stopa siromaštva je prošle godine bila 7,3 posto, što znači da oko pola milliona građana Srbije nije u stanju da zadovolji minimalne egzistencijalne potrebe. U Vojvodini je 139.203 osoba nezaposleno, dok 110.746 lica spada u siromašne, u odnosu na 1.747.144 stanovnika Pokrajine. Socijalna slika se permanentno pogoršava. Mase ljudi žive u siromaštvu i bedi, a sve više i gladi, dok zvanična statistika podleže pritiscima i ulepšava grubu i ružnu stvarnost. Nije ništa neobično da socijalni pesimizam stalno raste i da je nezadovoljstvo uslovima života masovno.
U Srbiji 7. oktobar ne predstavlja simboličan datum kojim se obeležava dostojanstven rad već opomenu na odsustvo bilo kakvog dostojanstva na radu, a sve više i na odsustvo rada (posla) kao osnovnog ljudskog prava. Suočeni s velikom i dugotrajnom nezaposlenošću i nemogućnošću pronalaženja odgovarajućeg posla, danas je većina ljudi u Srbiji, nažalost, srećna da radi, pa kakav god taj rad bio, odnosno rade posao za koji nisu adekvatno plaćeni i u nebezbednim uslovima. Oni koji imaju privilegiju da rade, sve češće su izloženi mobingu i kršenju radnih prava
Osnovno obeležje rada u Srbiji je preopterećenost obavezama i prekovremeni rad, koji se vrlo često ne vrednuje i ne plaća. Položaj zaposlenih u mnogim privatizovanim preduzećima svodi se na to da više nemaju ni radno vreme, ni godišnji odmor, ni odgovarajuće uslove rada, ni redovne zarade, ni mogućnost da se leče a često pristaju da rade za zarade manje od minimalnih kako bi obezbedili svoju egzistenciju i zadržali postojeća radna mesta. U takvim uslovima, zaposleni se ne usuđuju da se sindikalno organizuju i deluju i na taj način zaštite svoja prava, jer im se preti otkazom. Samim tim, socijalni dijalog se pretvara u socijalni monolog gde poslodavac postavlja pravila, a radnici slepo slušaju. Jednom rečju, oduzeto je dostojanstvo radnika i njegovog rada.
Kao posledica negativnih kretanja na tržištu rada, dugotrajne nezaposlenosti i niskog životnog standarda (siromaštva) javljaju se i određene negativne tendencije kao što su: diskriminacija, mobing, rad na crno, “siva ekonomija”, korupcija i opšta kriminalizacija društva koji dovode do produbljivanja društvenog raslojavanja i sve većih socijalnih devijacija.
Nema dostojanstvenog rada dok zaposleni strepe za svoje radno mesto i zarađenu zaradu. Nema dostojanstvenog rada tamo gde zarade ne pokrivaju ni osnovne egzistencijalne potrebe i gde zaposleni svoja prava moraju da ostvaruju štrajkovima. Tamo gde su radnici izloženi stresu nema dostojanstvenog rada! Bez produktivnog zapošljavanja, poštovanja prava radnika, efikasne zaštite tih prava i stvarnog socijalnog dijaloga ne možemo govoriti o dostojanstvenom radu i dostojanstvenom životu. Dosadašnje iskustvo pokazuje da postojanje samih zakonskih propisa nije dovoljno, već je potrebna njihova dosledna primena kako bi se ono što je u njima propisano u praksi primenjivalo bez propusta.
Savez samostalnih sindikata Vojvodine, obeležavajući Međunarodni dan dostojanstvenog rada, pridružuje se sindikatima širom sveta u jedinstvenoj borbi za očuvanje i unapređenje radničkih prava koja rad čine dostojanstvenim. Na ovaj dan sa pravom tražimo od tvoraca ekonomske i socijalne politike uređenije tržište rada i stvaranje privrednog ambijenta koji će omogućiti radnicima da dostojanstveno rade i da zarade za dostojanstven život! Pozivamo sve radnike i građane da nam se pridruže u borbi za siguran i dostojanstven rad jer jedino solidarni i sindikalno organizovani možemo uticati na trenutna dešavanja i bolju budućnost.
SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA VOJVODINE
predsednik, Goran Milić |