- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 


Novogodišnji razgovor sa novinarima koji su savesno pratili rad Saveza samostalnih sindikata
PETAK, 30. decembra 2016. godine, u 09,30 časova, u maloj sali Radničkog doma „Svetozar Marković“,
Bulevar Mihajla Pupina 24, Novi Sad.


Za oko 300.000 radnika minimalac raste 1.500 dinara
27. dec. 2016. godine. Izvor: Dnevnik

Zaposlenima u Srbiji, koji svakog meseca rade za minimalnu zaradu, a procenjuje se da za minimalac radi i oko 300.000 radnika, od početka naredne godine koverte će biti nešto malo deblje, jer će biti veća minimalna satnica. Naime, umesto dosadašnjih 121 dinar po radnom satu, minimalna satnica će od 1. januara biti 130 dinara, te će mesečna zarada biti veća za oko 1.500 dinara, u proseku.

Da će minimalna zarada od početka 2017. godine biti viša znalo se u septembru, kada je doneta odluka o povećanju za devet dinara, odnosno za oko osam odsto. Po rečima predsednika Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Gorana Milića, ove godine se do iznosa minimalca, odnosno minimalne cene radnog sata došlo posle razgovora učesnika u socilanom dijalogu.

- Posle više godina, kada socijalni partneri nisu mogli da se dogovore o visini minimalne zarade, ove godine saslušani su stavovi obe strane - i sindikata i poslodavaca, o njima se razgovaralo, a doneta odluka je kompromis - rekao je Milić. - Vlada Srbije jeste donela odluku o visini minimlane satnice i zarade, ali pošto je saslušala i analizirala stavove i sindikata i poslodavaca. OPŠIRNIJE


PSES KONFERENCIJA: "ZA RAZVOJ PRIVREDE – OKUPLjANjE OKO PROJEKATA"
Novi Sad, Mester centar 2016.12.16


10.12.2016. u Novom Sadu, sa početkom u minut do 12, u organizaciji Pokrajinskog odbora Sindikata održan je protest „Za očuvanje javnog zdravlja – zdravlje nije na prodaju“
10. dec. 2016. godine.

Sa veličanstvenog skupa kome je prisustvovalo oko 1000 članova Sindikata poslati su zahtevi Vladi Republike Srbije:

1. ZAHTEVAMO REŠAVANjE STATUSA APOTEKARSKIH USTANOVA I POŠTOVANjE PRAVA ZAPOSLENIH

2. ZAHTEVAMO DA NADLEŽNA MINISTARSTVA RS PREDUZMU MERE RADI IZMENE PROPISA KAKO BI SE OBEZBEDILA KVALITETNIJA ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA (UNAPREĐENjE USLOVA RADA, OBEZBEĐENjE DOVOLjNOG BROJA MEDICINSKIH SESTARA, NEGOVATELjA, LEKARA, NEMEDICINSKIH RADNIKA, OBEZBEĐENjE SREDSTAVA ZA PLAĆANjE IZVRŠENOG RADA ZAPOSLENIH)

3. ZAHTEVAMO DA SE OČUVA PRAVO GRAĐANA NA DOSTUPNOST, JEDNAKOST I DOSTOJANSTVEN NIVO ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZAŠTITE

4. ZAHTEVAMO DA BUDEMO UVAŽENI I KAO LIČNOSTI I KAO ZAPOSLENI, JER MI NISMO ROBOVI NITI JE ZDRAVLjE NA PRODAJU.

Pisma podrške učesnicima protesta uputili su Goran Milić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, Udruženje sindikata penzionera Srbije i Sindikalna organizacija „Radosno detinstvo“ iz Novog Sada.
Protestu je svojim prisustvom podršku dao i Krister Anderrson, visoki funkcioner Sindikata LO regije Zapadne Švedske.
Zahvaljujemo kolegama na masovnm prisustvu i podršci i spremamo se za dalje aktivnosti.

VIDIMO SE U BEOGRADU.


Građevinarstvo delatnost s najviše povreda na radu
12. dec. 2016. godine. Izvor: Dnevnik

Građevinarstvo je oblast gde ima najviše povreda na radu sa smrtnim posledicama, ali u tom sektoru ima i puno rada na crno, ukazuju u Samostalnom sindikatu radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije. Ove godine je u Srbiji zabeleženo 32 povrede na radu sa smrtnim ishodom, od kojih je 17 bilo u građevinarstvu. Povrede sa tragičnim završetkom u građevinarstvu u Srbiji, u proseku, čine oko 53 odsto ukupnih povreda sa tragičnim završetkom, a i više od polovine nastradalih je radilo na crno. Osim u građevinasrtvu, zaposlenih na crno u Srbiji ima u u drugim oblastima, pre svega u trgovini i ugostiteljstvu, ali je broj povreda na radu znatno manji.
Građevinarstvo je, kako tvrde predstavnici Samostalnog sindikata radnika građevinarstva i industrijegrađevinskih materjala, u Srbiji nekada bilo pokretač privrednog razvoja zemlje i da od tog sektora je zavisilo mnogo toga u privredi zemlje. Sada je situacija mnogo drugačija jer su radnici zaposleni u tom sektoru u veoma teškom materijalnom položaju, a prosečna plata je niža od republičkog proseka i kreće se oko 40.900 dinara. OPŠIRNIJE


Pokrajinski odbor doneo odluku o organizovanju protesta u minut do 12 „ZDRAVLJE NIJE NA PRODAJU – ZA OČUVANJE JAVNOG ZDRAVSTVA“
5. dec. 2016. godine.

Na sednici Pokrajinskog odbora koja je održana 23. novembra 2016. u Novom Sadu, u središtu rasprave  bili su brojni problemi: situacija u apotekarskim ustanovama, urušavanje statusa zaposlenih i uslova rada, nedostatak potrebnog broja izvršioca, opterećenost zaposlenih, onemogućavanje isplate prekovremenog rada (pripravnost, dežurstva) zaposlenima koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, odnosno sa skraćenim radnim vremenom,  radno-pravni status  zaposlenih koji rade na određeno vreme dve godine i duže, rastuće nezadovoljstvo zaposlenih uslovima rada i zaradama, odlazak stručnih kadrova u inostranstvo, očuvanje kvaliteta zdravstvene zaštite  i drugi...
                 
Članovi Pokrajinskog odbora su ocenili da  godinama unazad ukazuju da nagomilani problemi  u zdravstvu zahtevaju  efikasno i sistemsko rešavanje, ozbiljna i odlučna postupanja nadležnih institucija. Međutim, argumentovani sindikalni zahtevi za hitno rešavanje ovih problema, sa predlozima konkretnih rešenja i mera za njihovo urgentno rešavanje,  do sada nisu dali očekivane rezultate.

 Opšta ocena je da je svim zaposlenima u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, a prvenstveno zaposlenima u apotekarskim ustanovama,  potrebna snažnija sindikalna podrška. Izražena je spremnost da se očuvanje javnog zdravlja i interesa pacijenata i građana, kao i  prava zaposlenih i dostojanstvo profesije, brane u kontaktu sa nadležnim institucijama, ali i svim sredstvima sindikalne borbe - pa i izlaskom na ulice.

 Članovi Pokrajinskog odbora su  zauzeli jedinstven stav da su zaposleni u zdravstvu i socijalnoj zaštiti predugo bili strpljivi i  doneli Odluku o organizovanju PROTESTA.

Protest u organizaciji Pokrajinskog odbora Sindikata održaće se u minut do 12 u subotu, 10. decembra  o.g.  u Novom Sadu, ispred zgrade Srpskog narodnog pozorišta.  


Na lizing radi oko 70.000 obespravljenih radnika
5. dec. 2016. godine. Izvor: Dnevnik

Zapošljavanje preko agencija za zapošljavanje, popularno nazvano rad na lizing, poslednjih nekoliko godina u Srbiji je uzelo maha i sve više kompanija tako zapošljava.
Takav način radnog angažmana uobičajen je u razvijenim zemljama, gde je, za razliku od naše, taj vid rada zakonski regulisan, a to će uskoro biti i u Srbiji jer je premijer Aleksandar Vučić najvio da će do kraja februara naredne godine biti donet zakon koji će se odnositi na pitanje angažmana radnika preko agencija za zapošljavanje.
Naime, na nedavnoj promociji „Bele knjige” Saveta stranih investitora, strani poslodavci ukazali su na to da je donošenje novog Zakona o radu doprinelo fleskibilnijem radnom okruženju, ali da je potrebno i da se propisi u okviru radnog prava približe evropskim. Strani poslodavci istakli su da je neophodno da se zakonski uredi oblast radnog angažmana preko agencija za zapošljavanje jer je to i obaveza Srbije, a to bi bilo dobro ne samo za kompanije već i za radnike, pošto je sada takav način njihovog angažmana u sivoj zoni.
I dok se čeka donošenje tog zakona, koji bi trebalo da doprinese boljem položaju radnika zaposlenih preko agencija za zapošljavanje, kojih, kako se procenjuje, ima oko 70.000, treba reći i da se na tekstu zakona već dugo radi, a da je ministar za rad Aleksandar Vulin ukazao na to da bi novo zakonsko rešenje trebalo da izjednači prava onih koji rade na lizing i onih koji se zapošljavaju na bilo koji drugi način. OPŠIRNIJE


ARHIVA VESTI

2015. V3.0