- Video spot:

- Poster:

- Organizovanost sindikata Vojvodine

 

 

ZAJEDNO PROTIV PREKARNIH OBLIKA RADA
9-10. oktobar 2014.

Mladi sindikalci, zajedno sa predstavnicima pet nevladinih organizacija, pokušali su tokom seminara pod nazivom ''Sindikat – deo civilnog društva'', od 9. do 11. oktobra u Novom Sadu, da bliže da odrede položaj i ulogu koju sindikat, ali i drugi akteri civilnog sektora imaju ili bi trebalo da imaju u savremenom srpskom društvu.
Odnos sindikata sa ostalim subjektima civilnog društva, kao i ugled koji sindikat uživa u društvu, učesnicima seminara je približio Vojislav Mihailović, politikolog i predstavnik Centra za razvoj sindikalizma. Koristeći rezultate istraživanja javnog mnjenja, gospodin Mihailović je zaključio da članovi sindikata i nevladinih organizacija bolje razumeju potrebu saradnje i povezivanja u nevladinom sektoru, ali je i ukazao da trenutna popularnost sindikata nije na zavidnom nivou, zbog čega je preporučio određene mere koje bi mogle popraviti narušeni ugled.
Dr Miroslav Ružica, sociolog, profesor Indijana Univerziteta SAD i konsultant Svetske banke, učesnike seminara je upoznao sa uzrocima nastanka i obeležjima jedne nove, narastajuće grupacije ljudi na svetskom nivou – prekarijata. Gospodin Ružica je objasnio da pojam prekarijata obuhvata ljude koji rade na privremenim, povremenim, loše plaćenim poslovima, sa nepovoljnim i neizvesnim ugovorima ili samozaposlene, čija je zajednička odlika veoma izražena socijalno-ekonomska nesigurnost. Iako se radi o globalnom fenomenu, prekarni oblici rada postaju sve masovniji i u Srbiji, zbog čega je predavač ukazao na odgovore koje bi jedno društvo, a u okviru njega i sindikati, moglo da pruži.
Tatjana Jakobi, Glavni i odgovorni urednik magazina ''Biznis i finansije'', govorila je o prekarijatu i poziciji sindikata u kontekstu izmena radnog zakonodavstva. Gospođa Jakobi je posebnu pažnju posvetila prisutnosti pojma prekarijata u srpskim sredstvima javnog informisanja, zaključivši da se o elementima koji čine prekarijat u srpskoj javnosti mnogo govori, ali da se ne prepoznaje njihova povezanost i širi društveni kontekst. Tatjana Jakobi je zaključila da tema prekarijata i fleksibilizacije rada u Srbiji još uvek nije otvorena na pravi način, te da bi mnogi društveni činioca, a pre svega sindikati, trebalo da se ozbiljno pozabave ovim problemom i mogućim načinima njegovog rešavanja.
U diskusijama koje su pratile svako predavanje učesnici su iznosili svoja mišljenja i dileme, postavljali pitanja, razmenjivali iskustva, što je proizvelo dobru radnu energiju koja je vladala tokom celog seminara. Zajednički zaključak svih učesnika, i predstavnika sindikata i predstavnika nevladinih organizacija, jeste da je u aktuelnom istorijskom trenutku potrebno okupljanje svih zainteresovanih društvenih činilaca oko jedne ideje čija je suština hitno zaustavljanje daljeg propadanja radničkih prava i stvaranje uslova za obrazovanje širokog društvenog pokreta, koji će težiti poštenijoj raspodeli sredstava i novostvorene vrednosti u srpskom društvu. U tom smislu, učesnici su istakli potrebu angažovanja svih zdravih društvenih resursa i osmišljavanja konkretnih aktivnosti kroz koje bi se ta zajednička ideja mogla postepeno realizovati.


Štrajkovi u Srbiji bez zakona, ali i efekta
13. oktobar 2014. / Izvor: Tanjug

Poslednjih nedelja i meseci u Srbiji su štrajkovali radnici, advokati, policajci, profesori, studenti čak i fudbaleri, i dok se deo sociologa čudi što ih nema više, drugi smatraju da oni ne mogu imati većeg efekta jer je vlast jača i odoleće im.

Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin poručuje da je štrajk legitimno sredstvo radničke borbe. Srbija još nema zakon o štrajku, ali, dodao je, protiv toga niko ne može da ima ništa protiv. "Vi imate pravo da izrazite svoje nezadovoljstvo i to je nešto što je potpuno opravdano i potpuno razumljivo. Naravno, uvek je pre štrajka koji vam je poslednje rešenje, dobro iscrpiti sve ostale metode. Treba razgovarati. Treba razgovarati sa poslodavcem, treba razgovarati sa državom", rekao je Vulin u izjavi Tanjugu.

Sociolog Srećko Mihajlović smatra da su štrajkovi u Srbiji zakasnili, a sindikati razdvojeni po principu "svaka vaška obaška" - svaki štrajkuje iz nekih svojih interesa. Razloga za to, prema njegovom mišljenju, ima nekoliko a tazjedinjenost sindikata je svakako jedan od privih na listi. "U istoj delatnosti ili istoj firmi ne štrajkuju svi sindikati. Pravo je osveženje na sindikalnoj sceni videti da postoji mogućnost dogovora sindikata. Nedavno smo imali dogovor sindikata u oblasti obrazovanja a gotovo jedinstvno su nastupili i sindikati iz policije. Ali u osnovi svaki sindikat radi za sebe", rekao je Mihajlović za Tanjug. Opširnije


Međunarodni dan dostojanstvenog rada 7. oktobar 2014. / Izvor: SSSS
8. oktobar 2014.

Povodom Svetkog dana dostojanstveg rada, Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS Nezavisnost, uputili su svim medijima zajedničko saopštenje za javnost u kojem se navodi da "zaposleni u Srbiji i sindikati, kao njihovi legitimni predstavnici, nisu u poslednjih 20 godina obeležavali Svetski dan za dostojanstveni rad u težim i za dostojanstvo rada pogubnijim uslovima od onih u kojima živimo i radimo danas.
Nakaradnim, suprotno Ustavu i domaćim zakonskim odredbama, kao i međunarodnim i evropskim standardima i merilima, donetim Zakonom o radu, Zakonom o PIO i drugim zakonima iz domena radnog i socijalnog zakonodavstva, prava iz rada i po osnovu rada su potpuno derogirana, umanjena su ranije stečena prava zaposlenih i penzionera, a njihov i standard njihovih porodica sveden je na puko fizičko preživljavanje.˝

PREUZMITE SAOPŠTENJE


JASAN STAV VEĆA SSSV - NE ŽELIMO DA UČESTVUJEMO U FORMALNOM SOCIJALNOM DIJALOGU
1. oktobar 2014.

Na sednici Veća SSSV održanoj 1. oktobra 2014. godine u Novom Sadu u središtu rasprave bile su aktivnosti u Savezu samostalnih sindikata Srbije, vezane za utvrdjivanje minimalne cene rada i najavljene mere Vlade RS.

Prisutni su informisani da utvrdjena minimalna cena rada od 121 dinar po radnom času nije rezultat pregovora socijalnih partnera, kao i da nije utvrdjena na osnovu relevantnih pokazatelja, već Odlukom Vlade RS. Nezadovoljstvo članova Veća SSSV visinom minimalne cene rada je veće jer je i ovoga puta u potpunosti izostala volja Unije poslodavaca Srbije da se dodje do prihvatljivog iznosa koje će zadovoljiti sve strane.

Članovi Veća SSSV su posebno iritirani činjenicom da je u poslednjih šest meseci 2014. godine, suprotno proceduri koja to nalaže, bez mišljenja Socijalno-ekonomskog saveta Srbije i konsenzusa socijalnih partnera, usvojeno deset izuzetno značajanih zakona. Pri tome je izostala i javna rasprava o ovim zakonima, kako bi se, s obzirom na izuzetno veliku važnost zakona, čulo mišlјenje i stručne javnosti. Opširnije


ZNANjEM DO RADNIČKIH PRAVA
25-27. septembar 2014.

''Znanjem do radničkih prava'' bio je naziv, moto, ali i zaključak seminara koji se u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, uz podršku Fondacije ''Fridrih Ebert Štiftung'', održao od 25. do 27. septembra u Novom Sadu.
Devetnaest učesnika, uglavnom pravnika i drugih stručnih saradnika iz Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, ali i cele Srbije, imalo je priliku da se posle mnogo godina sastane i razgovara o problemima koji ih muče u njihovom radu, kao i da od istaknutih stručnjaka sazna kakva pravila vladaju u evropskom radnom zakonodavstvu i radnom zakonodavstvu Evropske Unije, kao i u kom pravcu se kreće ukupno međunarodno radno pravo.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Predrag Jovanović je održao zanimljivo predavanje o kolektivnim radnim pravima u srpskom radnom zakonodavstvu, osvrnuvši se naročito na pravni položaj radničkih predstavnika, kao i na moguće načine regulisanja statusa, nadležnosti i rada saveta zaposlenih. Opširnije


ODRŽANA SEDNICA PREDSEDNIŠTVA SSSV
30. septembar 2014.

Na 24. sednici Predsedništva SSSV, održanoj 29. septembra 2014. godine, između ostalog, razmotren je Nacrt Odluke o organizovanju i formiranju SSS na teritoriji i povereništava za opštine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Polazeći od činjenice da se pomoć članu Sindikata pruža najpre na prvoj stepenici organizovanja, članovi Predsedništva SSSV su dužnu pažnju posvetili ovoj značajnoj Odluci. Nakon rasprave, uz neznatne korekcije, usvojen je Predlog Odluke o organizovanju i formiranju SSS na teritoriji i poverenštava u AP Vojvodini i upućen Veću SSSV na razmatranje i usvajanje.
Sednica Predsedništva SSSV održana je u funkciji pripreme sednice Veća SSSV, koja je zakazana za 1. oktobar 2014. godine.


Minimalna cena rada iduće godine 121 dinar po satu
30. septembar 2014. / Izvor: Tanjug

Vlada Republike Srbije donela je odluku da visina minimalne cene rada u Srbiji u 2015. godini iznosi 121 dinar po radnom času, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Ova odluka će, kako je saopštila vladina kancelarija za saradnju sa medijima, biti primenjivana od 1. januara 2015. godine. Minimalna cena rada u Srbiji nije bila povećavana od 2012. godine.

Ovo povećanje od 5,2 odsto odraziće se na povećanje prosečne minimalne zarade. U narednoj godini minimalna mesečna zarada zaposlenog iznosiće najmanje 28.430,50 dinara, odlučeno je na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije, navodi se u saopštenju.

Inače, sindikati i poslodavci na sednici Socijalno-ekonomskog saveta pre dve nedelje nisu uspeli da usaglase stavove budući da su poslodavci bili protiv toga da se ona povećava jer se, kako su isticali za to nisu stekli uslovi, a sindikati su se držali stava da bi ona trebalo da iznosi 137, 9 dinara po radnom satu. Kako nisu postigli dogovor, odluku o tome donela je Vlada Srbije. Opširnije


Štrajk upozorenja zaposlenih u obrazovanju
26. septembar 2014.

Reprezentativni sindikati obrazovanja: Sindikat obrazovanja Srbije, Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije, GSPRS Nezavisnost i Sindikat radnika u prosveti Srbije, na zajedničkom sastanku održanom 25. septembra 2014. godine doneli su odluku da svi zaposleni članovi navedenih sindikata stupe u jednočasovni štrajk upozorenja u četvrtak 2. oktobra 2014. godine. Štrajk upozorenja će se odvijati tako što zaposleni u školama, članicama sindikata, neće držati prvi čas u prvoj smeni i prvi čas u drugoj smeni.

Štrajkački zahtevi su:

1. izuzimanje zaposlenih u obrazovanju od najavljenog smanjivanja plata u javnom sektoru, i
2. donošenje pravičnog Zakona o platama u javnom sektoru (platni razredi), za sve direktne budžetske korisnike, kojim će se ispraviti nepravda prema prosvetnim radnicima.


PREUZETI ODLUKU


Smanjenje plata i penzija vodi u recesiju
25.09.2014. / Izvor: RTV

Gradsko veće Saveza samostalnih sindikata Novog Sada saopštilo je danas da će najavljeno smanjenje plata zaposlenih u javnom sektoru i penzija viših od 25.000 dinara prouzrokovati pad standarda većine zaposlenih i penzionera u Srbiji. Udruženje sindikata penzionera Srbije, kao kolektivni član Saveza samostalnih sindikata Srbije, obratiće se Ustavnom sudu radi ocene ustavnosti odluke o najavljenom smanjivanju penzija, kao stečenog prava penzionera, navedeno je u saopštenju.

To sindikalno veće osuđuje mere Vlade Srbije za stabilizaciju javnih finansija i u saopštenju dodaje da će posledica smanjivanja tih primanja biti smanjenje potrošnje, pad privredne aktivnosti, odnosno recesija domaće privrede i dodatno smanjenje prihoda po osnovu PDV-a. Opširnije


Taktika gore-dole
23. septembar 2014. / Izvor: Danas.

Minimalna cena rada u Srbiji nije menjana još od aprila 2012. godine, kada je sa ranijih 102 dinara po radnom satu podignuta na 115. Od tada do danas kurs je skočio sa 110,5 na 118,3 dinara za evro; inflacija je te 2012. bila čak 12,2 odsto, naredne 2013. još 2,2 odsto, a ove godine bi trebalo da dostigne 2,5 odsto. To je oko 17 odsto rast cena za skoro tri godine, koliko radnici nisu videli povećanje plate. Stoga ne iznenađuju zahtevi sindikata da se iznos minimalne zarade poveća na 137,9 dinara po satu, o čemu do sada nije postignut nikakav dogovor. Računica sindikata je jasna. Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i usluga, minimalna potrošačka korpa u julu je dostigla iznos od 34.267 dinara. Ako bi se minimalna plata postavila na nivo od samo 70 odsto minimalne korpe, onda bi ona trebalo da bude 23.987 dinara, što odgovara ceni od tačno 137,9 dinara po satu u prosečnom mesecu u kojem ima 174 radna sata. U poređenju sa i dalje važećom najnižom cenom rada od 115 dinara po satu radi se o povećanju od 20 odsto.

Poslodavci za ovoliki rast plata neće ni da čuju, a Vlada uglavnom ćuti, iako je sada sve na njoj. Sindikati odavno traže da se minimalna zarada trajno veže za minimalnu korpu, tako da jednom platom uvek može da se plati bar 70 odsto najosnovnijih mesečnih potreba. Na Socijalno-ekonomskom savetu, telu koje čine reprezentativni sindikati, predstavnici poslodavaca i Vlada Srbije, i koje odlučuje o visini minimalne zarade, ovaj predlog nikada nije "prošao", pa se SES i dalje drži nemušte formule date u Zakonu o radu, kojom minimalnu cenu rada u praksi određuje onaj ko u datom trenutku ima veću političku težinu. Opširnije


ODRŽANA SEDNICA POKRAJINSKOG I GRADSKOG ODBORA SAMOSTALNOG SINDIKATA ZANATSTVA, USLUGA I PREDUZETNIŠTVA
12 septembar 2014.

U petak, 12. septembra 2014. godine, održana je zajednička sednica Pokrajinskog i Gradskog odbora Samostalnog sindikata zanatstva, usluga i preduzetništva, na kojoj su usvojeni predlozi za dodelu godišnjih priznanja – nagrada Sindikata za 2014. godinu. Na zajedničkoj sednici razmatrani su i usvojeni predlozi za dodelu godišnjih priznanja – nagrada Sindikata za 2014. godinu.
Jednoglasno je prihvaćen predlog da se godišnje priznanje – "Zlatna plaketa" za 2014. godinu dodeli Sindikalnoj organizaciji A.D. "Tržnica" – Subotica, za oblast sindikalno stvaralaštvo i afirmaciju sindikata među zaposlenima. Za specijalno sindikalno priznanje predloženo je D.O.O. "Selma" preduzeće za proizvodnju, održavanje i projektovanje signalizacione opreme – Subotica, za uspešan 25 – godišnji rad i rezultate rada kao i razvoj socijalno – partnerskih odnosa sa institucijama i njihovim asocijacijama.
Značajna tema sednice bilo je i razmatranje pitanja u vezi održavanja izbora koji se sprovode za članove organa i nosioce funkcija u sindikalnim organizacijama samostalnih sindikata kod poslodavaca, samostalnim sindikatima Srbije, savezima samostalnih sindikata na teritoriji i Savezu samostalnih sindikata Srbije.
Pokrajinski i Gradski odbor informisan je o sprovedenim pripremnim aktivnostima za održavanje 21. Susreta Sindikata zanatstva, usluga i preduzetništva Srbije – "Sokobanja – 2014.", a proteklu sednicu obeležile su i aktivnosti ROS-a, POS-a i GOS-a između dve sednice.


Minimalac određuje Vlada
15 septembar 2014. / Izvor: Dnevnik

– Članovi Socijalno-ekonomskog saveta (SES) nisu uspeli da dođu do zajedničkog rešenja o tome koliko bi minimalna cena rada trebalo da iznosi u sledećoj godini – izjavio je ministar rada Aleksandar Vulin novinarima, nakon sednice SES-a. – To znači da će Vlada preuzeti odgovornost i doneti odluku na jednoj od narednih sednica.

On je podsetio na to da rok da se SES izjasni o minimalnoj ceni rada ističe danas, ali da će Vlada na jednoj od narednih sednica doneti odluku o tom pitanju, istakavši da se minimalna cena rada primenjuje od 1. januara naredne godine.

Lideri Saveza samostalnog sindikata Srbije i UGS "Nezavisnost" Ljubisav Orbović i Branislav Čanak, ukazali su na to da sindikati smatraju da bi cena rada trebalo da se poveća na 137,9 dinara po satu, što je propisano Zakonom o radu, a poslodavci – da promene ne bi trebalo da bude. Opširnije


Bitka za veći minimalac
12 septembar 2014. / Izvor: Dnevnik

Povećanje minimalne cena rada u Srbiji sa sadašnjih 115 dinara po satu na 137,9 dinara zatražili su predstavnici reprezentatitvnih sindikata. Na konferenciji za novinare predsednici Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost"

Ljubisav Orbović i Branislav Čanak ukazali su na to da se do tog iznosa minimalne cene satnice dolazi na osnovu parametara propisanih novim Zakonom o radu. – Koristili smo zvanične podatke na osnovu kojih minimalna cena rada po satu treba da iznosi 137,9 dinara. To nije karikiranje i ukoliko se to ne poštuje, postavlja se pitanje čemu Zakon o radu i čemu parametri? – rekao je Orbović.

Minimalna cena rada, po članu 112 Zakona o radu, određuje se na osnovu potrošačke korpe, inflacije, prosečne zarade, kretanja stope zaposlenosti, produktivnosti i bruto domaćeg proizvoda. Opširnije


"SAVREMENI DRUŠTVENI MEDIJI I SINDIKAT"
9. septembar 2014.

U organizaciji Olof Palme Centra, kancelarije u Beogradu, 09.09.2014. u Novom Sadu, u prostorijama SSSV, održan je izuzetno zanimljiv trening na temu "DRUŠTVENI MEDIJII I SINDIKAT". Ovom interaktivnom predavanju prisustvovali su rukovodioci projekata, koje finansijski podržava OPC u Vojvodini: "Zajedno smo jači" i "Vodje promena u sindikatu"; osobe zadužene za društvene medije, mlade i žene u ova dva projekta; kao i Emira Mešanović Mandić, koordinator projekata OPC u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Bila je ovo prilika da prisutnima Vladimir Đukelić (po obrazovanju reditelj, ali se niz godina, izmedju ostalog, bavi i društvenim medijima) na zanimljiv način ukaže na različite mogućnosti pristupa sindikata, pre svega, savremenim društvenim medijima. Poseban akcenat, zbog izuzetnog značaja ovog pitanja, posvećen je načinu opredeljivanja kreativnih osoba koje će u sindikatima obavljati ovaj važan zadatak, kao i različitim mogućnostima na koje sindikati mogu koristiti društvene medije i uticati na javno mnjenje.

Zanimljivo je da ovo nije bio tipičan trening, već interaktivno predavanje na kojem su učesnici zajedno sa Vladimirom i Emirom prošli odredjene važne oblasti iz upravljanja društvenim medijima /mrežama/.

Okvirno su dogovoreni dalji koraci razvoja akcionog plana u ovoj oblasti, uz dalju pomoć Olof Palme Centra i Vladimira Đukelića, koji će pratiti aktivnostima sindikata u društvenim medijima i direktno sa učesnicima treninga raditi na poboljšanju pristupa društvenim mrežama, do kraja ove godine.


Sindikati: Minimalna zarada ispod granice siromaštva
11. septembar 2014. / Izvor: Tanjug

Minimalna zarada u Srbiji od 115 dinara za sat je ispod granice siromaštva, a trebalo bi da iznosi 137,9 dinara po radnom satu kao što to propisuju nedano usvojene izmene Zakona o radu, ukazali su danas predstavnici Saveza samostalnog sindikata Srbije i UGS Nezavisnost.
Ukoliko vlada odluči da ide ispod tog iznosa prekršiće Zakon o radu, rekao je predsenik UGS nezavisnost Branislav Čanak ukazavši da ČLAN 112. tog zakona propisuje formulu prema kojoj se izračunava minimalna zarada i kada se ta formula primeni rezultati je 137,9 dinara.
"Taj iznos ne traže sindikati već propisuje zakon. Ko god da primeni ČLAN 112. Zakona o radu doći će do ovog rezultata. Oni kažu - nema para. Pa neka objave fajront ako nema para", rekao je Čanak na konfereniciji za novinare podsetivši da je prethodni Zakon o radu promenjen sa obrazloženjem da se ne primenjuje.

Predsednik S S S S Ljubisav Orbović je podsetio da sadašnja minimalna cena rada koja iznosi 115 dinara po radnom satu nije menjana dve ipo godine. Opširnije


Usvojene izmene Zakona o platama u državnim organima
10. septembar 2014. / Izvor: Tanjug

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su izmene zakona o platama u državnim organima i javnim službama, kao i izmene zakona o platama državnih službenika i nameštenika.
Usvojenim zakonskim rešenjima Zakona i dopunama zakona o platama u državnim organima i javnim službama propisano je da zaposlenima pripada pravo na dodatak na osnovnu platu od 0,4 odsto osnovne plate za svaku navršenu godinu rada ostvarenu kod poslodavca.
I izmenama Zakona o izmenama i dopunama zakona o platama državnih službenika i nameštenika propisano je da državnom službeniku pripada pravo na dodatak na osnovnu platu od 0,4 odsto osnovne plate za svaku navršenu godinu kod poslodavca bez obzira o kom državnom organu se radi, odnosno pravo na minuli rad. Opširnije


Plate i penzije rezaće manje od deset odsto?
10. septembar 2014. / Izvor: Dnevnik

Smanjenje plata u javnom sektoru i penzija se neće moći izbeći i najverovatnije će biti prosečno čak malo niže od deset odsto. Takođe je izvesno da će umanjenje biti progresivno, što znači da će oni s najvišim primanjima imati najveće smanjenje, a najniže zarade država neće dirati, to jest ostaće kao što su i sada, saznaje "Dnevnik" u Vladi Srbije.

Koja će biti granica ispod koje zarada i penzije neće bitu umanjene, to jest da li će to biti 25.000 dinara ili će važiti samo za one minimalne – još se ne zna, ali se zna da ovih dana Vlada bukvalno kopa po buxetu, tražeći moguće uštede u drugim stavkama a ne samo u primanjima.

Pregovori o toj izuzetno osetljivoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj temi se nastavljaju, a ono što je sigurno i što je za naš list juče potvrđeno, umanjenje plata i penzija sigurno neće biti veće od deset odsto. Ceo paket mera najverovatnije će biti saopšten sledeće nedelje, a do tada vodiće se intezivni pregovori i tražiti rašenja i za uštede u buxetu i za rezove tamo gde se rezati mora. Opširnije


Ništa od najavljenih smena u avgustu
7. septembar 2014. / Izvor: Danas

Beograd - Vlada Srbije tokom avgusta nije smenila nijednog direktora javnog preduzeća, iako je premijer Srbije Aleksandar Vučić krajem jula na sednici u Nišu najavio da će za mesec dana biti promenjeno 70 odsto menadžmenta u javnim preduzećima.

To je ujedno još jedno od premijerovih brojnih obećanja, koje nije ispunjeno u roku koji je zacrtao u javnosti. Opširnije


Deo nezaposlenih ostaje i bez nadoknade i bez penzije
4. septembar 2014. / Izvor: Dnevnik

Izmenjeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju doneo je neizvesnost starijim radnicima koji su računali na to da će nakon dve godine primanja novčane nadoknade s Biroa rada otići u penziju jer se od prvog dana naredne godine menjaju uslovi penzionisanja.
No, sada je konačno jasno da se pravo nezaposlenih na novčanu naknadu u trajanju od dve godine kod Nacionalne službe za zapošljavanje ostvaruje i dalje po Zakonu o zapošljavanju, ali da će se od 1. januara naredne godine u penziju ići po novim pravilima koje je doneo izmenjeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. To konkretno znači da će nekoliko hiljada primalaca, pre svega žena, novčane naknade s Biroa rada primati dve godine, ali da neće imati uslove za penzionisanje pa će, samim tim, uslediti meseci bez ikakvih primanja, odnosno i bez naknade i bez penzije. Pravo na penziju ostvariće kada ispune prvi uslov po izmenjenom Zakonu o PIO, a za neke to znači da će čekati i pola godine ili godinu. Opširnije


Tekstilci prepolovili proizvodnju
1. septembar 2014. / Izvor: Danas

Beograd - Gotovo sve što je prerađivačka industrija proizvela u prethodnoj godini, odnosno čak 98,5 odsto bruto dodate vrednosti, otišlo je na otplatu kamata. Negativan neto finansijski rezultat prerađivačke industrije enormno je porastao u odnosu na prethodnu godinu sa 3.230 miliona dinara na 41.282 miliona, što je 13 puta ili 1300 procenata.
Skoro trećina kumuliranih gubitaka privrede potiče od firmi iz sektora prerađivačke industrije, iznose 891.387 miliona dinara i veći su za 14,8 odsto od prošlogodišnjih, dok je stopa izgubljenog kapitala porasla sa 34 na 35,6 odsto, pokazuju podaci iz godišnjeg izveštaja o poslovanju privrede koji je objavila Agencija za privredne registre.
Izveštaj koji prikazuje u najmanju ruku teško stanje u srpskoj privredi, kao i pre dva dana objavljeni statistički podaci za juli, rezignirali su privrednike jer gotovo da nisu izazvali nikakvu pažnju, ni vlasti, a ni javnosti. Opširnije


Evropa želi velike firme
29. avgust 2014. / Izvor: Novosti

Evropska banka za obnovu i razvoj spremna da podrži privatizaciju u Srbiji. Zainteresovani za beogradski aerodrom, "Telekom" i "Dunav osiguranje". U opticaju kreditiranje, kupovina udela, pa i investiranje u imovinu
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je u Srbiji prisutna već 13 godina spremna je da podrži Agenciju za privatizaciju u nalaženju strateških investitora za 502 preduzeća koja su oglašena na prodaju, jer to je prioritet u novousvojenoj strategiji te međunarodne finansijske institucije za Srbiju, izjavio je Tanjugu direktor EBRD u Srbiji Mateo Patrone. Opširnije


Švedska: Radno vreme biće 6 sati?
29. avgust 2014. / Izvor: B92

Geteborg -- Gradska uprava Geteborga sprovešće eksperiment tokom kojeg će zaposleni raditi šest umesto osam sati dnevno, ali će primati punu platu. Gradska uprava očekuje da će kraće radno vreme uticati na smanjenje bolovanja, a da će istovremeno podstaći produktivnost na poslu i tako uštedeti državi novac.
"Smatramo da je vreme da se ovom pokušaju u našoj zemlji pruži šansa", rekao je zamenik gradonačelnika Geteborga Mats Pilhem za novinski portal The Local.
Objasnio je da će gradska uprava odsad rad organizovati kroz dva sektora, tako da će imati eksperimentalnu i kontrolnu grupu.
Zaposleni u jednoj će raditi šest sati, a u drugoj osam sati. Za svoj rad radnici obe grupe biće isto plaćeni.
"Na kraju ćemo uporediti rad grupa i nastojati da utvrdimo kakva je razlika. Očekujemo da će osoblje pribegavati ređim bolovanjima, kao i da će se oni koji budu radili kraće psihički i fizički osjećati bolje", rekao je Pilhem dodavši kako se nada da bi skraćeno radno vreme moglo da otvori i nova radna mesta, jer se uverio da su zaposleni koji rade osam sati često manje produktivni. Opširnije


Међу европским великанима и три новосадске фирме
28. avgust 2014. / Izvor: Dnevnik

Међу 500 најуспешнијих компанија у Централној и Источној Европи (ЦИЕ) у 2013. години је и девет фирми из Србије, док су највећи број успешних компанија имале Пољска, Украјина и Мађарска, објавила је међународна компанија за осигурање потраживања "Coface".
По студији "Cofacea" "ЦИЕ Топ-500", најбоље пласирана српска компанија је Нафтна индустрија Србије, која је на 58. месту, Фијат аутомобили Србија је на 105. и Електропривреда Србије на 124. Телеком Србија је на 263. месту, Термоелектрана "Никола Тесла" је на 300. позицији, Делез Србија на 314, Србијагас на 373, Меркатор-С на 387, а Идеа на 450. месту. Дакле, међу европским великанима су и три фирме са седиштем у Новом Саду – НИС, Србијагас и Меркатор-С. Opširnije


Seča bi samo u Vojvodini odnela 20.000 radnih mesta
27. avgust 2014. / Izvor: Dnevnik

Ukoliko bi Vlada prihvatila predloge ekonomista da, radi zatvaranja zjapeće rupe u buxetu, mora da počne da otpušta viškove zaposlenih u javnom sektoru, u Vojvodini bi bez posla moglo ostati između 15.000 i 20.000 ljudi. To je, doduše,
slobodna procena pošto zvaničnih podataka o tome koliko je radnika u javnom sektoru u pokrajini – nema.
Država je, naime, tek pre nekoliko meseci otkrila da zapošljava 780.000 radnika, što je najmanje 200.000 više nego što se godinama verovalo. To je čak 45 odsto od ukupnog broja radnika u zemlji, po čemu smo apsolutni rekorder u Evropi. U Vojvodini ima 444.000 radnika, a prostom analogijom prema celoj državi, može se doći do zaključka da u pokrajini ima gotovo 200.000 onih koji rade za državu. Opširnije


Rasplet čeka 10.000 radnika
18. avgust 2014. / Izvor: Dnevnik

Agencija za privatizaciju danas će objaviti poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za kupovinu oko 500 do sada neprivatizovanih domaćih preduzeća. Istovremeno, Vlada je objavila da će početi da rešava sudbinu 153 preduzeća koja su do sada bila u programu restrukturiranja.

Među tim firmama je i 124 preduzeća iz Vojvodine – njih 29 je u restrukturiranju, a 95 je u portfelju Agencije za privatizaciju. U njima je zaposleno oko 10.000 radnika koji sa zebnjom čekaju ishod tih Vladinih nastojanja pošto je izvesno da većina preduzeća u kojima su zaposleni neće uspeti da nađe kupca te da će svoje postojanje okončati u stečaju i potom, najverovatnije, u likvidaciji. U Vojvodini bi to najteže posledice moglo ostaviti u Pančevu i Somboru, pošto u ta dva grada samo u preduzećima u restrukturiranju radi oko 4.000 zaposlenih. Opširnije


Male plate najpogodnije za otkaze
13. avgust 2014. / Izvor: Dnevnik

Novi Zakon o radu stupio je na snagu, a glavno pitanje svako je kako će se deliti otkazi i kakva su prava radnika.Da bi radnici bili proglašeni tehnološkim viškom, najpre gazda ima obavezu da utvrdi razloge prestanka potreba za radom zaposlenih kao osnov proglašenja tehnološkog viška, odnosno da istakne da li su u pitanju ekonomske, tehnološke ili organizacione promene. Odluku donosi direktor ili Upravni odbor. Programom za utvrđivanje tehnološkog viška mora biti utvrđen i ukupan broj zaposlenih, kvalifikaciona struktura, godine starosti i staž radnika koji su višak i poslovi koje obavljaju. Mora se istaći kriterijum za utvrđivanje viška, obezbediti novac za otpremnine, utvrditi rok u kojem će radni odnos biti raskinut, a on može biti najmanje 30 dana a najviše 90. Opširnije


 

ARHIVA VESTI

2015. V3.0